Znanstvena istraživanja otkrila krive tvrdnje o naočalama za rad na računalu

Za naočale koje se koriste za rad na računalu kaže se da ublažavaju naprezanja, suhoću očiju i glavobolju te omogućuju bolji san. Također se smatra da sprječavaju gubitak vida. Međutim, najbolji znanstveni rezultati kojima trenutno raspolažemo pokazuju da te naočale vjerojatno nisu korisne ni za što od toga. Rezultat je to Cochraneovog sustavnog pregleda literature u kojem su objedinjeni rezultati 17 istraživanja na tu temu.

Na tržištu postoje brojni modeli naočala koji se nazivaju "naočale za rad na računalu", "naočale za računalo", "naočale za plavo svjetlo", "naočale za računalo za zaštitu od plavog svjetla". Te naočale koje blokiraju plavo svjetlo imaju filtere u svojim lećama koji blokiraju ili upijaju plavo svjetlo, a u nekim slučajevima i UV svjetlo, pa onda manje tog svjetla dolazi do oka.

Međutim, to plavo svjetlo kojeg bismo se trebali strašno bojati ne dolazi samo iz ekrana. Sunce je prirodni izvor plavog svjetla. Štoviše, sunčeva svjetlost naš je glavni izvor plavog svjetla. Zato smo plavoj svjetlosti najviše izloženi kad boravimo vani, na dnevnom svjetlu.

U novije doba opisuje se niz tegoba s očima i vidom povezanih s produljenim korištenjem računala, tableta i e-čitača. Takve tegobe nazivaju se sindrom računalnog vida. Većina korisnika računala, primjerice, žali se na bol u očima, zamor očiju, glavobolju, zamagljen vid i suhe oči.

No, sindrom računalnog vida povezan je s različitim uzrocima kao što su različiti poremećaji vida, tkiva u oku i izvan oka. Stoga je teško procijeniti koliki je relativni doprinos plave svjetlosti sindromu računalnog vida.

Europski znanstveni odbor za zdravstvene, ekološke i nove rizike, koji Europskoj komisiji daje mišljenje o rizicima koji mogu negativno utjecati na zdravlje i okoliš, naveo je u izvješću iz lipnja 2018. da nema dokaza o riziku u normalnim uvjetima uporabe.

Naime, svjetlina ekrana je 100 puta manja od doza koje bi mogle biti opasne. Postoji mogućnost da bi zbirni učinak dugotrajne izloženosti takvom svjetlu možda mogao dovesti do potencijalnih dugoročnih posljedica.

Međutim, upitno je mogu li te vrlo niske doze tijekom vrlo dugih dnevnih vremena izloženosti i tijekom života biti štetne. Za dokazati takvo nešto potrebno je provesti dugotrajna istraživanja, kakvih još uvijek nema.

Naočale za rad na računalu propisuju se i preporučuju sve češće. Primjerice, istraživanje provedeno u Australiji 2018. pokazalo je kako 75% anketiranih optometrista preporučuje takve naočale, iako navode da su svjesni ograničenih dokaza o korisnosti takvih naočala.

Trgovci ih vrlo često reklamiraju uz tvrdnje kao što su: "smanjuju digitalni umor očiju, glavobolje i nesanicu", "za bolju produktivnost tijekom dana i bolji san noću", "mogu pomoći smanjiti umor očiju i spriječiti mogući gubitak vida".

Vjerojatno je teško danas pronaći čovjeka koji ne provodi dobar dio dana gledajući u kojekakve ekrane - mobitele, tablete, računala, televizore. I tko od tih ljudi ne bi htio manje zamarati oči, ublažiti svoje glavobolje, nesanice, biti produktivniji i spriječiti mogući gubitak vida. Stoga naočale za rad na računalu sa svim tim reklamama vjerojatno zvuče kao dobra ideja.

Međutim, svi ti sadržaji reklama su zdravstvene tvrdnje i trgovci ne bi trebali reklamirati proizvode tvrdnjama o zdravlju koje nisu potvrđene znanstvenim istraživanjima.

Trenutno je nepoznato kojim mehanizmom bi naočale koje filtriraju plavo svjetlo ostvarile sve te navodne korisne učinke na zdravlje. Jedna je teorija da bi mogle djelovati smanjenjem nelagode zbog odsjaja ekrana. Međutim, nema izravnih dokaza za potvrdu te teorije.

Osobama koje su operirale zamućenu leću i kojima je usađena umjetna leća teoretski bi mogle biti korisne naočale koje blokiraju plavo svjetlo. Naime, te umjetne leće propuštaju više plavog svjetla nego ostarjele prirodne leće. Međutim, ni za takvu korist trenutno nema dokaza iz istraživanja na ljudima.

Izvor: www.index.hr