Zašto žene žive duže od muškaraca?

17.04.2016.

Dječaci, čim se rode, mogu da računaju s tim da će živjeti oko tri godine kraće od djevojčica koje su na svijet došle istog dana kada i oni.
 
Jedna od prvih pretpostavki je bila da su muškarci sami odgovorni što umiru ranije. Bilo da rade u rudniku ili obrađuju zemlju, izloženi su dodatnom stresu i raznim povredama, što ih sve sustiže kasnije u životu. Posljednje decenije osporile su ovu teoriju, jer se odnos po pitanju dugovječnosti nije promijenio, iako i muškarci i žene uglavnom dane provode isto – sjedeći na poslu, u prevozu, kod kuće.
 
To znači da razlika u dužini života ostaje nepromijenjena uprkos značajnim životnim promjenama. U Švedskoj, na primjer, podaci pokazuju da je još 1.800. godine očekivana dužina života na rođenju za žene bila 33 godine, a za muškarce 31 godina. Danas se predviđa da će žene živjeti 83,5, a muškarci 79,5 godina. U oba slučaja žene žive oko pet posto duže od muškaraca.
 
Ne može se dokazati ni pretpostavka da muškarci više “oštećuju” organizam, ali faktori kao što su pušenje, pijenje alkohola i gojaznost mogu djelomično objasniti zašto ovaj problem varira u različitim zemljama. Recimo, Rusi umiru 13 godina ranije od Ruskinja, djelomično i zbog toga što više puše i piju.
– Odgovor je, izgleda, u evoluciji – kaže Tom Kirkwood, koji je proučavao biološku osnovu starenja na fakultetu New Castle u Velikoj Britaniji. – Naravno, okruženje i način života imaju značaj, ali ima nešto još dublje što je ugrađeno u našu biologiju. Mnogo je potencijalnih mehanizama, počevši od DNK lanca, i kromosoma koji se nalaze u svakoj ćeliji.
 
Kromosomi su uvijek u paru, i dok žene imaju dva x kromosoma, muškarci imaju x i y. Ova razlika može neznatno utjecati na način starenja ćelija. Kako imaju dva x kromosoma, žene imaju dvije kopije svakog gena, imaju rezervu ako jedan nije dobar. Muškarci nemaju ovakav “back up”, i ako ćelije vremenom počnu pogrešno raditi, povećava se i rizik od nastanka oboljenja.
 
Hipoteza o ženskom srcu temelji se na ideji da ono povećava efikasnost u drugoj polovici menstrualnog ciklusa. To donosi benefit kao neka vrsta modernog treninga. Rezultat toga je smanjeni rizik od kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu.
 
Potencijalni problem može biti i visina, muškarci su viši od žena, a viši ljudi imaju više ćelija u tijelu, što znači da imaju veći rizik od nastanka mutacija. Veća tijela, također, sagorijevaju više energije, što može povećati “trošenje” tkiva.
 
Ipak, mnogi stručnjaci smatraju da je pravi uzrok razlike u dugovječnosti testosteron. Dokaz za to potječe iz Carskog suda Čosun dinastije u Koreji. Korejski znanstvenik Han-Nam Perk proučavao je podatke zabilježene u 19. stoljeću, o 81 osobi kojima su testisi uklonjeni prije puberteta. Njegova analiza ukazuje da su oni živjeli oko 70 godina, dok su ostali muškarci koji su prolazili kroz sud doživjeli oko 50 godina.
Točni razlozi su i dalje nevidljivi, ali definitivno, šteta može nastati na kraju puberteta. Primjer su slučajevi pacijenata s poremećajem mentalnog zdravlja, koji su boravili u institucijama u SAD-a u prvoj polovici 20 stoljeća. Nekolicina je prisilno kastrirana kao dio tretmana, i isto kao i prethodno navedene Korejci, živjeli su duže od ostalih pacijenata, ali samo ako su bili sterilizirani prije 15. godine.
 
Prednost žena je i u tome što ih štiti hormon estrogen koji se smatra antioksidansom, i briše efekt toksičnih supstanci koje izazivaju stres u ćelijama. Na životinjskim eksperimentima je dokazano da su ženke kojima su uklonjeni spolni organi i nisu imale estrogen, živjele kraće od onih koje nisu bile operirane, što je potpuno suprotno od sudbine korejskih muškaraca. (izvor: BBC)