Uz potpisivanje Protokola, nagrađivanje i emotivnu retrospektivu jučer započeo 15. Festival istrovenetskog narječja

BUJE – Potpisivanjem Protokola o razumijevanju, postavljanjem prve ploče s oznakom „Città dell'Istroveneto“ te bogatim večernjim programom na Trgu svetog Servula, u Bujama je jučer obilježen početak 15. izdanja Festivala istrovenetskog narječja (Festival dell'Istroveneto), manifestacije koja je tijekom proteklih petnaest godina izrasla u jedan od najznačajnijih kulturnih projekata posvećenih očuvanju istrovenetskog jezika, kulture i identiteta.

Festival, koji je započeo kao skromna dvodnevna manifestacija, danas traje gotovo mjesec dana te okuplja brojne umjetnike, glazbenike, autore, kulturne djelatnike i zaljubljenike u istrovenetsku baštinu iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Ovogodišnji program održava se do 27. lipnja i donosi niz kulturnih, glazbenih, književnih i društvenih događanja.

Manifestaciju organizira Talijanska unija (Unione Italiana) u suradnji s Gradom Buje-Buie, uz potporu i pokroviteljstvo Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije, Sveučilišta za pučko obrazovanje iz Trsta (Università Popolare di Trieste) te Regije Veneto, koja je zbog važnosti i visokog kulturnog značaja festivalu dodijelila i svoje službeno pokroviteljstvo.

Posebno važnu ulogu u očuvanju istrovenetskog jezika i kulturne baštine ima upravo Istarska županija, koja festival podupire ne samo izravnim financiranjem njegovih programa već i kontinuiranim ulaganjem u rad zajednica Talijana, kulturnih društava i institucija koje tijekom cijele godine njeguju talijanski jezik, kulturu i tradiciju na području Istre. Upravo zahvaljujući takvoj sustavnoj podršci stvaraju se preduvjeti za očuvanje i razvoj istrovenetskog jezika kao važnog dijela multikulturalnog identiteta Istre.

Potpisan Protokol o razumijevanju

Prvi festivalski dan obilježilo je potpisivanje Protokola o razumijevanju kojim su se potpisnici obvezali na aktivnu zaštitu, promicanje i valorizaciju istromletačkog, odnosno istrovenetskog narječja, koje je 2021. godine upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro.

Protokol su, uz Talijansku uniju i Istarsku županiju, potpisali gradovi Buje, Novigrad, Poreč, Pula, Rovinj, Umag i Vodnjan te općine Bale, Brtonigla, Fažana, Grožnjan, Ližnjan, Oprtalj, Tar-Vabriga i Višnjan.

Okupljenima su se tom prigodom obratili svi potpisnici sporazuma, naglasivši važnost očuvanja jezika koji je stoljećima sastavni dio kulturnog i društvenog života Istre. U svojim su govorima istaknuli kako istrovenetski nije samo sredstvo komunikacije nego i važan nositelj identiteta, tradicije i pripadnosti zajednici. Više je govornika istaknulo kako je riječ o „jeziku srca“, dok je za mnoge stanovnike Istre upravo istrovenetski njihov materinji jezik.

Potpisivanjem protokola potvrđena je zajednička spremnost lokalnih samouprava i institucija da podupiru projekte, programe i aktivnosti koje pridonose očuvanju ove vrijedne jezične baštine za buduće generacije. 

 

Buje postale prvi „Grad istrovenetskog narječja“
Ovogodišnje izdanje festivala donijelo je i važan simbolički trenutak. U Bujama je postavljena prva ploča s oznakom „Città dell'Istroveneto“ odnosno „Grad istrovenetskog narječja“, čime je potvrđena važna uloga grada u očuvanju i promicanju ovog jezika.

Prema riječima Marianne Jelicich Buic, cilj festivala od samih početaka jest podizanje svijesti o važnosti očuvanja, njegovanja i prenošenja materinjeg jezika na mlađe generacije. Upravo zbog toga festival iz godine u godinu bilježi sve veći interes sudionika i publike.

Organizatori ističu kako istrovenetski nije tek lokalni dijalekt, već jezik s vlastitim rječnikom, gramatičkim pravilima i bogatom tradicijom. Njegovo priznanje kao nematerijalnog kulturnog dobra u Hrvatskoj i Sloveniji predstavlja veliko priznanje, ali i odgovornost zajednice koja ga koristi.

Emotivna retrospektiva petnaest godina festivala
Posebno dojmljiv dio programa održan je u večernjim satima na Trgu svetog Servula u starogradskoj jezgri Buja. Uz pjesmu, projekcije fotografija i videosnimki te prigodne govore, brojni su se posjetitelji prisjetili svih izdanja Festivala istrovenetskog narječja od njegovih početaka do danas.

Program pod nazivom „Cuindi... ze el festival!“ pretvorio je središte Buja u pozornicu uspomena na petnaest godina rada, entuzijazma i predanosti očuvanju jezika i kulture. Kroz retrospektivu predstavljeni su najvažniji trenuci festivala, brojni umjetnici, autori i izvođači koji su tijekom godina sudjelovali u njegovu stvaranju, kao i projekti koji su obilježili njegov razvoj.

Večer je još jednom pokazala kako je Festival istrovenetskog narječja odavno prerastao okvire kulturne manifestacije te postao simbol zajedništva i očuvanja identiteta zajednice koja svoj jezik smatra neprocjenjivim dijelom vlastite baštine.

Mjesec dana programa i stvaranje digitalne arhive
Ovogodišnje izdanje donosi niz događanja među kojima se posebno ističe glazbeni projekt „Dimela cantando“, jedan od najprepoznatljivijih segmenata festivala. Program će se održati u Tribanu u Italiji, Izoli u Sloveniji i Bujama, gdje će 27. lipnja biti održana završnica.

Tijekom proteklih četrnaest godina kroz ovaj je projekt nastalo čak 300 novih pjesama na istrovenetskom jeziku, čime je stvoren vrijedan glazbeni i kulturni fond.

Na programu su i manifestacija „Coremo su e zo pe'l palco“, koncert skupine Calegaria, opera da camera „Storie de un soldato“, prvi turnir u briškuli i trešeti u Izoli te brojni drugi sadržaji posvećeni tradiciji i kulturi.

Jedan od najvažnijih projekata ovogodišnjeg festivala odnosi se na stvaranje digitalne arhive istrovenetskog jezika. Sve večeri zborskih nastupa bit će profesionalno snimljene kako bi se stvorila trajna baza govornih i glazbenih zapisa. Organizatori vjeruju kako će upravo digitalna pohrana predstavljati jedan od ključnih alata za dugoročno očuvanje nematerijalne kulturne baštine te omogućiti budućim generacijama pristup autentičnim primjerima jezika, izgovora i glazbene tradicije.

Petnaesto izdanje Festivala istrovenetskog narječja tako još jednom potvrđuje svoju važnost kao projekta koji povezuje zajednice, čuva kulturnu raznolikost Istre i osigurava da jezik koji je stoljećima oblikovao svakodnevni život njezinih stanovnika nastavi živjeti i u budućnosti.