Danas povodom 81. obljetnice pogiblje 19-torice mještana, na spomen groblju, u sklopu spomeničkog kompleksa, u Novoj Vas, položeni su vijenci, zapaljene svijeće i odana počast uz minutu šutnje stradalima u tom stravičnom događaju.
Taj krvavi datum obilježen je na površini gdje je su streljani pripadnici komande Nova Vas koja je bila formirana 08.09.1943. Naime, dan prije masakra koji se desio 03.10.1943. njemački nacisti došli su u navedeno mjesto te 04.10.1943. okupili su sve muške od 16 do 60 godina i kukavički streljani.
Događaju su prisustvovali predstavnici Udruge antifašista Bujštine, Zajednice Talijana Nova Vas, Općinskog vijeća i načelnik Brtonigle.
Prisutnima se obratio načelnik Sinožić slijedećim riječima:
Danas se okupljamo kako bismo se prisjetili jednog tragičnog trenutka naše povijesti, bolnog poglavlja koje još uvijek pogađa naše savjesti. Sjećanje na tih 19 muškaraca, koje su nacisti okrutno ubili tijekom Drugog svjetskog rata, rana je koju ne možemo i ne smijemo zaboraviti. To su bili ljudi poput nas, s obiteljima, nadama i snovima. Ipak, izabrani su kao nevine žrtve, gurnuti u ponor zbog spirale straha i neznanja koja je u tim mračnim vremenima zahvatila i naše selo.
Njihova žrtva podsjeća nas na podmuklu opasnost straha, podjele i nedostatka suosjećanja. Neki njihovi sumještani su ih označili, ne iz zlobe, već možda zbog nesigurnosti ili iluzije da će tako zaštititi sebe. No upravo nas povijest uči ovome: nitko nije siguran ako naš bližnji pada. Sloboda i dostojanstvo su nedjeljivi, i svaki put kad dopustimo da nepravda prevlada, naša ljudskost biva duboko ranjena.
Danas, dok odajemo počast ovim prekinutim životima, prisjećamo se i važnosti da nikada ne podlegnemo strahu, da se nikada ne prepustimo logici mržnje i sumnje. Povijest nas uči da su pravda i solidarnost naši najsnažniji štitovi protiv zla. Naslijeđe koje nam ostavljaju ovih 19 muškaraca poziv je na kolektivnu odgovornost, upozorenje da nikada ne zaboravimo vrijednost ljudskog života, osobito u vremenima krize i nesigurnosti.
U njihovo sjećanje, preuzmimo obvezu izgradnje pravednije, solidarnije i ujedinjenije zajednice. Jer, najbolji način da odamo počast njihovoj žrtvi jest spriječiti da se povijest ponovi.
Neka njihovo sjećanje zauvijek ostane s nama, ne kao teret boli, već kao svjetionik nade i pravde.
Oggi ci riuniamo per ricordare un momento tragico della nostra storia, un capitolo doloroso che ancora ferisce le nostre coscienze. La memoria di quei 19 uomini, barbaramente uccisi dai nazisti durante la seconda guerra mondiale, è una ferita che non possiamo e non dobbiamo dimenticare. Erano uomini come noi, con famiglie, speranze e sogni. Eppure, furono scelti come vittime innocenti, spinti nel baratro da una spirale di paura e ignoranza che, in quei tempi bui, aveva invaso anche il nostro paese.
Il loro sacrificio ci ricorda il pericolo insidioso della paura, della divisione, della mancanza di compassione. Alcuni dei loro compaesani li hanno indicati, non per malvagità, ma forse per l'incertezza o l'illusione di proteggere se stessi. Ma è proprio questo che la storia ci insegna: che nessuno è salvo se a cadere è il nostro prossimo. La libertà e la dignità sono indivisibili, e ogni volta che permettiamo all'ingiustizia di trionfare, la nostra umanità ne viene profondamente ferita.
Oggi, nel rendere omaggio a queste vite spezzate, ricordiamo anche l'importanza di non cedere mai alla paura, di non lasciarci mai trascinare dalla logica dell'odio e del sospetto. La memoria ci insegna che la giustizia e la solidarietà sono i nostri scudi più forti contro il male. L'eredità che ci lasciano questi 19 uomini è un richiamo alla responsabilità collettiva, un monito a non dimenticare mai il valore della vita umana, soprattutto in tempi di crisi e incertezza.
In loro memoria, facciamo nostro l'impegno di costruire una comunità più giusta, più solidale e più unita. Perché il miglior modo per onorare il loro sacrificio è impedire che la storia si ripeta.
Che il loro ricordo rimanga per sempre con noi, non come un peso di dolore, ma come un faro di speranza e di giustizia.
(R.B.)