Što nova eskalacija na Bliskom istoku znači za hrvatske građane?

Iako se borbe odvijaju tisućama kilometara od Hrvatske, ekonomski učinci mogli bi se vrlo brzo preliti na domaće tržište – i osjetiti u novčanicima građana.

Rat koji je promijenio tržišta preko noći

Prema međunarodnim izvještajima, američke i izraelske snage izvele su niz udara na iranske vojne i političke ciljeve, nakon čega je Iran uzvratio raketnim napadima i zaprijetio zatvaranjem Hormuški tjesnac — ključne pomorske rute kroz koju prolazi oko 20 posto svjetske nafte.

Američki predsjednik Donald Trump poručio je da bi operacija mogla trajati “četiri tjedna ili manje”, ali i da će se napadi nastaviti dok svi ciljevi ne budu ostvareni. U međuvremenu, američka vojska objavila je uništenje više iranskih ratnih brodova kako bi spriječila blokadu tjesnaca — potez koji pokazuje razinu eskalacije kakva nije viđena godinama.

Geopolitička poruka tržištima bila je jasna i trenutna: rat na Bliskom istoku znači skuplju energiju.

Eksplozija cijena nafte i plina

Cijene nafte skočile su više od osam posto u jednom danu, a barel Brent nafte približio se granici od 80 dolara. Analitičari upozoravaju da bi cijena mogla prijeći i 100 dolara ako se sukob produlji ili ako dođe do blokade Hormuškog tjesnaca.

Istodobno su:

• snažno porasle europske cijene plina

• poremećen tanker promet kroz Perzijski zaljev

• privremeno zatvorena pojedina energetska postrojenja u regiji

Stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajan prekid prometa mogao izazvati energetski šok veći od onoga nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Zašto je to posebno važno za Hrvatsku?

Hrvatska nema izravne političke ni vojne veze s Iranom, ali je izrazito osjetljiva na globalne cijene energije jer većinu energenata uvozi. Zbog toga se svjetski poremećaji gotovo automatski prelijevaju na domaće tržište.

1. Gorivo će gotovo sigurno poskupjeti

Naftna tržišta već su uračunala tzv. “ratnu premiju” — dodatni trošak zbog povećanog rizika.

To znači:

• skuplji benzin i dizel

• rast cijena transporta

• povećanje troškova logistike i proizvodnje

Povijesno gledano, svako veće povećanje cijene nafte u Hrvatskoj se osjeti na benzinskim postajama unutar nekoliko tjedana.

2. Novi inflacijski val

Skuplja energija gotovo uvijek pokreće lančanu reakciju:

• rast cijena hrane

• skuplje grijanje i električna energija

• povećanje cijena usluga

Ekonomisti upozoravaju da bi rat mogao ponovno potaknuti globalnu inflaciju i usporiti gospodarski rast. Drugim riječima, građani bi mogli osjetiti ono što se naziva “uvoznom inflacijom” — rast cijena uzrokovan vanjskim šokovima.

3. Pritisak na europsko gospodarstvo i turizam

Ako energija ostane skupa dulje vrijeme, europska industrija postaje manje konkurentna, što usporava rast gospodarstva Europske unije. Hrvatska je snažno vezana uz eurozonu, pa bi posljedice mogle biti:

• opreznije zapošljavanje

• sporiji rast plaća

• slabija turistička potražnja u slučaju jačanja globalne nesigurnosti

Financijska tržišta već reagiraju padom burzi i rastom cijene zlata — klasičnim signalom povećanog straha investitora.

4. Sigurnosni učinak: nizak, ali ne i nepostojeći

Iako ne postoji realna vojna prijetnja Hrvatskoj, šira regionalna eskalacija mogla bi dovesti do:

• jačih sigurnosnih mjera u Europi

• povećanog cyber-rizika

• novih migrantskih pritisaka u slučaju širenja sukoba

Ključno pitanje: koliko dugo može trajati kriza?

Tržišta trenutno računaju na tri moguća scenarija:

1. Kratki sukob (nekoliko tjedana) – cijene energenata se stabiliziraju.

2. Regionalna eskalacija – nafta prelazi 100 dolara i slijedi novi inflacijski val.

3. Dugotrajni rat – globalno usporavanje gospodarstva i dugotrajan rast troškova života.

Analize procjenjuju da bi cijena nafte kratkoročno mogla dodatno rasti 7 do 10 posto ako napetosti potraju.

Što hrvatski građani mogu očekivati već sada?

Ako se aktualni trend nastavi, prvi znakovi bit će vidljivi vrlo brzo.

U idućih nekoliko tjedana:

• skuplje gorivo

• rast cijena prijevoza i hrane

U nekoliko mjeseci (ako rat potraje):

• sporiji gospodarski rast

• veći troškovi života

• moguće nove državne mjere za kontrolu cijena energenata

EKONOMSKI UTJECATJ NA HRVATSKU

Rat u Iranu možda se vodi daleko od Hrvatske, ali ekonomski je bliže nego što se čini. U globaliziranom energetskom sustavu dovoljan je poremećaj na jednom strateškom mjestu — poput Hormuškog tjesnaca — da posljedice osjeti gotovo svaki europski kućni budžet.

Za hrvatske građane to znači jednostavnu, ali neugodnu realnost: cijena goriva, računi za energiju i dio životnog standarda trenutno se uvelike određuju događajima izvan domaćih granica.

(R.B.)