Od održivog turizma do zaštite prirode, Istra se suočava s izazovom svjetlosnog onečišćenja
02.11.2026.Nekontrolirana umjetna rasvjeta nije samo problem astronoma. Ona utječe na prirodne ekosustave, bioraznolikost, potrošnju energije i kvalitetu života. Istarska županija ovu problematiku prepoznaje i u svojim dokumentima zaštite okoliša te kroz program održivog turizma.
Umjetna rasvjeta postala je neizostavan dio suvremenog života. Osvjetljava ulice, trgove, parkirališta, poslovne objekte i privatna dvorišta, pridonoseći osjećaju sigurnosti i funkcionalnosti prostora. Međutim, kada se svjetlo koristi bez odgovarajućeg planiranja, usmjeravanja i kontrole, njegove posljedice ne ostaju ograničene na račune za električnu energiju. Svjetlosno onečišćenje sve se više prepoznaje kao pitanje zaštite okoliša, očuvanja prirode i odgovornog upravljanja prostorom.
Upravo će toj temi biti posvećeno predavanje „Svjetlosno onečišćenje i lokalni ekološki izazovi”, koje će Korado Korlević održati u petak, 6. studenoga, s početkom u 19 sati, u Zvjezdarnici Višnjan na Tićanu. Predavanje je prvo u novom ciklusu edukativnih susreta „Petkom u 7”, koji obuhvaća ukupno četiri planirana predavanja.
Kada noć više nije dovoljno tamna
Svjetlosno onečišćenje najčešće povezujemo s gradovima i velikim urbanim sredinama, no problem je prisutan i u manjim naseljima te ruralnim područjima. Neprimjereno postavljena rasvjeta, pretjerana jačina svjetla, nepotrebno osvjetljavanje prostora i svjetlosni tok usmjeren prema nebu mijenjaju prirodne uvjete noćnog okoliša.
Posljedice nisu vidljive samo astronomima koji zbog umjetnog osvjetljenja teže promatraju zvijezde i druga nebeska tijela. Prirodni ritam izmjene dana i noći važan je za brojne organizme, a umjetna rasvjeta može ometati njihove aktivnosti i ponašanje. Noć je sastavni dio prirodnog okoliša, a njezino očuvanje važno je i za bioraznolikost.
Problem ima i energetsku dimenziju. Rasvjeta koja je jača nego što je potrebno, usmjerena u pogrešnom smjeru ili uključena onda kada nije nužna predstavlja nepotrebnu potrošnju energije. Zato smanjenje svjetlosnog onečišćenja ne znači odustajanje od javne rasvjete, nego njezino kvalitetnije i odgovornije korištenje.
Istarska županija prepoznala problem u svojim strateškim dokumentima
Svjetlosno onečišćenje nije zaobiđeno ni u službenim dokumentima Istarske županije. U Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Plana razvoja Istarske županije za razdoblje od 2022. do 2027. godine ovoj je problematici posvećeno posebno poglavlje.
U dokumentu se upozorava na posljedice umjetnog osvjetljavanja za ljudsko zdravlje, životinjski i biljni svijet, prirodnu ravnotežu, astronomsku vidljivost i potrošnju energije. Posebno je zanimljivo da studija, pozivajući se na podatke portala Light Pollution Map, izdvaja područja s najvećim intenzitetom svjetlosnog onečišćenja u Istri.
Među njima se navode zapadna obala i urbana područja Umaga, Novigrada, Poreča, Vrsara, Rovinja te šire područje Pule. Viši intenzitet zabilježen je i na području Labina, Pazina i Kanfanara.
Studija upozorava da bi bez odgovarajućeg djelovanja moglo doći do daljnjeg intenziviranja svjetlosnog onečišćenja i njegovih negativnih utjecaja na okoliš. Time je ova problematika prepoznata kao jedan od okolišnih izazova koje je potrebno uzimati u obzir pri planiranju razvoja prostora i infrastrukture.
Važno je pritom naglasiti da je riječ o stručnoj podlozi i analizi postojećeg stanja, a ne o dokazu da je Županija provela mjerenja na svim navedenim lokacijama ili da je na njima već realizirala posebne projekte sanacije.
Eco Domus: zaštita noćnog okoliša ulazi i u održivi turizam
Jedan od konkretnijih primjera uključivanja zaštite od svjetlosnog onečišćenja u županijske programe jest Eco Domus, program Istarske županije za certificiranje ekološki prihvatljivog privatnog smještaja.
Program je usmjeren na male turističke smještajne objekte, a cilj mu je poticanje održivog turizma, odgovornog odnosa prema okolišu i podizanja kvalitete smještaja. Među kriterijima za dodjelu certifikata nalazi se i posebna kategorija koja obuhvaća buku i svjetlosno onečišćenje.
Od pružatelja smještaja traži se da imaju popis vanjskih rasvjetnih tijela i mjera kojima se smanjuje svjetlosno onečišćenje. Predviđeno je usmjeravanje svjetlosnog snopa prema tlu, uz korištenje rasvjete temperature boje manje od 3000 kelvina u svim mogućim situacijama. Kao poželjna dodatna mjera navodi se i postavljanje senzora za vanjsku rasvjetu.
To je važan primjer kako se zaštita noćnog okoliša može uključiti u svakodnevno poslovanje turističkih objekata. Posebno je značajan za Istru, gdje turizam i očuvanje prirodnih vrijednosti moraju biti promatrani zajedno. Kvaliteta destinacije ne ovisi samo o uređenosti prostora i turističkoj ponudi, nego i o očuvanju njezinih prirodnih obilježja.
Obrazovanje i očuvanje prirodne baštine
Istarska županija i ranije je podržavala edukativne aktivnosti koje povezuju znanost, astronomiju i zaštitu prirode. Jedan od primjera je projekt „KLIM Kontija – Limski zaljev”, u kojem je Županija sudjelovala kao partner uz Općinu Vrsar i Javnu ustanovu Natura Histrica.
Projekt je bio usmjeren na održivo upravljanje zaštićenim područjima, izradu planova upravljanja, edukaciju i razvoj Znanstveno-edukacijskog centra Kontija. U sklopu projekta planirano je ukupno 114 edukativnih radionica i predavanja za različite skupine – od djece i učenika do lokalnog stanovništva, turističkih djelatnika i drugih zainteresiranih građana.
Među edukativnim sadržajima bila su i predavanja Korada Korlevića pod nazivom „Lim, Kontija, zvijezde i zbilja”, namijenjena stanovnicima Vrsara i okolnih općina.
Iako projekt nije bio usmjeren isključivo na smanjenje svjetlosnog onečišćenja, pokazuje kontinuitet podrške edukaciji o prirodnim vrijednostima i potrebi njihova očuvanja. Upravo je povezivanje znanstvenih spoznaja, zaštite prirode i informiranja javnosti važno za dugoročnu promjenu odnosa prema okolišu.
Hrvatska ima zakon koji uređuje ovo područje
Svjetlosno onečišćenje nije samo tema stručnih rasprava, nego i područje uređeno zakonskim propisima. Hrvatski sabor donio je 2019. godine Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, kojim su određene mjere zaštite, ograničenja rasvjetljavanja te uvjeti planiranja, postavljanja, održavanja i rekonstrukcije vanjske rasvjete.
Ciljevi zakona obuhvaćaju zaštitu ljudskog zdravlja, očuvanje kvalitete okoliša, bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti, zaštitu biljnog i životinjskog svijeta te racionalno korištenje energije.
Za provedbu značajnog dijela mjera odgovorne su jedinice lokalne samouprave i drugi sudionici u planiranju i upravljanju rasvjetom. Gradovi i općine imaju obvezu izrade planova rasvjete i akcijskih planova gradnje ili rekonstrukcije vanjske rasvjete, u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima.
To znači da je odgovornost za kvalitetno upravljanje rasvjetom podijeljena između različitih sudionika. Prilikom modernizacije javne rasvjete nije dovoljno razmišljati samo o zamjeni starih svjetiljki novima. Važno je voditi računa o tome kamo je svjetlo usmjereno, koliko je intenzivno i u kojem je razdoblju doista potrebno.
Istra kao prostor očuvanja prirodne baštine
Istra se često predstavlja kroz svoju prirodnu i kulturnu baštinu, krajolike, ruralna naselja i očuvani identitet prostora. No očuvanje okoliša ne odnosi se samo na ono što možemo vidjeti tijekom dana. Kvaliteta noćnog okoliša također je dio prirodne baštine koju je potrebno prepoznati i štititi.
Upravo zato važno je pitanje kako uskladiti potrebe suvremenog života s očuvanjem prirodnih vrijednosti. Javna rasvjeta potrebna je zbog sigurnosti i svakodnevnog funkcioniranja naselja, ali njezino planiranje mora uzeti u obzir i okoliš. Pametnije upravljanje rasvjetom može istodobno pridonijeti racionalnijoj potrošnji energije i smanjenju nepotrebnog osvjetljavanja.
Na predavanju će Korado Korlević govoriti o trenutačnom stanju na području Istre i okolice, osvrnuti se na zakonsku regulativu te predstaviti moguća održiva rješenja za lokalne ekološke izazove. Posjetitelji će tako imati priliku upoznati temu iz šire perspektive, povezujući astronomiju, zaštitu prirode i svakodnevne odluke koje utječu na okoliš.
Edukacija kao poticaj odgovornijem odnosu prema okolišu
Predavanje je dio novog ciklusa „Petkom u 7”, kojim Zvjezdarnica Višnjan nastavlja organizirati edukativne sadržaje namijenjene široj javnosti. Odabir svjetlosnog onečišćenja za prvu temu ciklusa otvara pitanje koje se tiče svih – od građana i vlasnika privatnih objekata do lokalnih uprava i onih koji planiraju javnu infrastrukturu.
Važnost ovakvih susreta nije samo u prenošenju stručnog znanja, nego i u poticanju promišljanja o tome kako svakodnevne navike i odluke utječu na prostor u kojem živimo. Očuvanje noćnog neba pritom nije samo romantična ideja ili interes astronoma, već dio šireg odnosa prema prirodi i odgovornom korištenju resursa.
Predavanje će se održati u grijanom prostoru geodetske kupole Zvjezdarnice Višnjan na Tićanu. Ulaz je slobodan, a rezervacija mjesta nije potrebna.
Projekt financijski podržava Istarska županija, Upravni odjel za kulturu i zavičajnost.
Članak je objavljen u sklopu programa „NAŠA ISTRA – ljudi, projekti i raznolikost zajednice“
Objavljeni sadržaji odgovornost Nakladnika te da ne izražavaju službene stavove Županije.
(R.B.)


