Od nestanka tartufa do umjetne inteligencije koja bi mogla razviti svijest – Korado Korlević u Istri otvorio pitanja naše budućnosti
15.11.2026.U manje od tjedan dana Korado Korlević održao je dva iznimno posjećena predavanja u Višnjanu i Poreču, govoreći o temama koje će snažno obilježiti desetljeća pred nama. Od svjetlosnog onečišćenja, klimatskih promjena i ugroženosti istarskih prirodnih resursa do umjetne inteligencije, bioinženjeringa, robotike i mogućnosti razvoja samosvijesti strojeva. Oba događanja sufinancirala je Istarska županija.
Može li Istra u budućnosti ostati bez tartufa kakve danas poznajemo? Koliko će klimatske promjene promijeniti njezine šume, rijeke i izvore pitke vode? I, s druge strane, ulazimo li u razdoblje u kojem će umjetna inteligencija postati toliko napredna da će čovjek morati iznova definirati vlastito mjesto u svijetu?
To nisu pitanja iz znanstvenofantastičnih filmova. O njima se posljednjih dana razgovaralo na dva predavanja Korada Korlevića u Istri, koja su privukla velik broj zainteresiranih posjetitelja.
Poznati hrvatski astronom, edukator i popularizator znanosti najprije je u Zvjezdarnici Višnjan govorio o svjetlosnom onečišćenju i ekološkim izazovima koji prijete prirodnoj ravnoteži Istre, a nekoliko dana poslije u Poreču je otvorio temu odnosa čovjeka i umjetne inteligencije.
Iako su predavanja bila posvećena naizgled različitim područjima, povezivala ih je jedna važna misao: čovjek je svojim znanjem i tehnologijom dobio golemu moć mijenjanja svijeta, ali pitanje je razvija li istodobno dovoljno odgovornosti i mudrosti da upravlja posljedicama vlastitog napretka.
U Višnjanu upozorenje koje se tiče cijele Istre
Prvo predavanje održano je u Zvjezdarnici Višnjan na Tićanu, u sklopu edukativnog ciklusa „Petkom u 7”, a tema je bila „Svjetlosno onečišćenje i lokalni ekološki izazovi”.
Korlević je upozorio kako pretjerana i neprimjereno postavljena javna rasvjeta nije samo problem astronoma koji zbog umjetnog osvjetljenja sve teže promatraju zvjezdano nebo. Mnogo ozbiljnije posljedice osjeća priroda.
Umjetna rasvjeta mijenja uvjete u kojima žive brojne životinjske vrste. Ptice mogu izgubiti orijentaciju tijekom migracija, šišmišima se remeti prirodni ritam aktivnosti, a kukci i druge vrste izloženi su utjecaju umjetnih izvora svjetlosti. Posebno je problematično nepotrebno rasipanje svjetlosti prema nebu i okolnom prostoru.
Poruka predavanja nije bila da treba odustati od javne rasvjete, nego da je potrebno promijeniti način na koji je koristimo. Svjetlo treba biti ondje gdje je potrebno, odgovarajućeg intenziteta i usmjereno prema tlu. Kao prihvatljivije rješenje za okoliš Korlević je istaknuo topliju, jantarno obojenu rasvjetu, temperature između 2700 i 2800 kelvina.
No, svjetlosno onečišćenje bilo je tek početak mnogo šire rasprave o budućnosti istarskog prostora.
Mirna, Motovunska šuma i neizvjesna budućnost tartufa
Jedan od posebno važnih dijelova predavanja odnosio se na klimatske promjene, vodne resurse i promjene u prirodnim sustavima o kojima ovisi istarsko gospodarstvo.
Korlević je upozorio na očekivano smanjenje količine oborina na Mediteranu, rast temperature i sve izraženije toplinske ekstreme. Prema projekcijama koje je iznio, Istarski vodovod računa na mogućnost 16 posto manje oborina u idućih deset godina, što bi moglo dodatno otežati punjenje akumulacije Butoniga.
Posebno se osvrnuo na rijeku Mirnu i njezino porječje, upozoravajući na posljedice zahvata u riječnom koritu, uklanjanja vegetacije i promjena prirodnog toka vode. Takvi zahvati mogu utjecati na eroziju i razinu podzemnih voda, a posljedice se mogu odraziti i na Motovunsku šumu.
Upravo je budućnost istarskog tartufa bila jedna od najupečatljivijih tema. Motovunska šuma nije samo prepoznatljiv prirodni krajolik, nego i prostor čiji ekološki uvjeti omogućuju razvoj iznimno vrijednog istarskog tartufa. Promjene u režimu vode i sastavu šumske vegetacije mogu dugoročno ugroziti uvjete o kojima ovisi taj prirodni resurs.
Korlević je upozorio i na opasnost od onečišćenja podzemnih voda u krškom području Istre, gdje se onečišćujuće tvari mogu brzo procjeđivati kroz propusno tlo. Spomenuo je i neodgovarajuće ispuštanje vode iz privatnih bazena, kao i širenje invazivnih biljnih vrsta.
Šira poruka bila je jasna: posljedice današnjih odluka o upravljanju prostorom i prirodnim resursima možda neće biti odmah vidljive, ali mogu ozbiljno utjecati na okoliš i kvalitetu života budućih generacija.
U Poreču pogled u svijet koji tek nastaje

Nekoliko dana nakon Višnjana Korlević je u Gradskoj knjižnici Poreč održao predavanje „Odnos ljudske i umjetne inteligencije”, u sklopu programa Mjeseca hrvatske knjige 2026., pod motom „Od priča do otkrića”.
Ako je u Višnjanu pogled bio usmjeren prema prirodi koju čovjek mijenja, u Poreču je tema bila tehnologija koju čovjek sam stvara – i koja se razvija sve brže.
Umjetna inteligencija već je postala dio svakodnevice. Koristimo je za obradu informacija, komunikaciju, stvaranje sadržaja, analizu podataka i brojne druge zadatke. Međutim, današnje mogućnosti tek su početak mnogo šire tehnološke transformacije.
Tijekom predavanja otvorena su pitanja budućeg razvoja umjetne inteligencije, ubrzavanja tehnološkog napretka, bioinženjeringa i robotike. Posebnu pozornost privukla je tema mogućeg razvoja samosvijesti kod umjetne inteligencije – pitanje koje danas pripada području ozbiljnih znanstvenih i filozofskih rasprava, ali na koje još nemamo konačan odgovor.
Jedna od predstavljenih tema odnosila se na koncept tehnološke singularnosti, odnosno mogućnost da razvoj tehnologije dosegne točku u kojoj umjetna inteligencija postaje sposobna dodatno ubrzavati vlastiti napredak. U tom se kontekstu spominju i predviđanja Raya Kurzweila i Vernora Vingea o mogućem nadilaženju ljudskih intelektualnih sposobnosti računalnim sustavima.
Predavanje je otvorilo i pitanje kako pripremiti nove generacije za takvu budućnost. Na prikazanom edukativnom modelu naglašeno je da se u dobi od šest do deset godina temelji trebaju graditi kroz igru, znatiželju i samopouzdanje, u razdoblju od 11 do 13 godina razvijati vještine, samostalnost i odgovornost, dok se od 14. do 18. godine naglasak postupno premješta na samostalno odlučivanje i pripremu za stvarni život.
To je posebno važno u svijetu u kojem će poznavanje tehnologije biti sve potrebnije, ali će jednako važni ostati sposobnost kritičkog razmišljanja, kreativnost, prilagodljivost i samostalno prosuđivanje.
Dvije teme, jedna velika odgovornost
Što povezuje nestanak prirodnih staništa, moguće ugrožavanje istarskih tartufa i razvoj umjetne inteligencije koja bi jednog dana mogla nadmašiti ljudske sposobnosti?
Na prvi pogled vrlo malo. Međutim, obje teme otvaraju pitanje granica ljudskog djelovanja i odgovornosti za posljedice vlastitih odluka.
U jednom slučaju čovjek mijenja prirodne sustave, često ne razmišljajući dovoljno o dugoročnim posljedicama. U drugom stvara tehnologiju čije mogućnosti i posljedice tek pokušava razumjeti.
Upravo je zato važno o ovim temama govoriti izvan uskih stručnih krugova. Znanstvena spoznaja nema puni društveni učinak ako ostane zatvorena u laboratorijima, istraživačkim centrima i stručnim publikacijama. Potrebno ju je približiti građanima, potaknuti pitanja i omogućiti razumijevanje promjena koje već oblikuju našu svakodnevicu.
Velik interes publike u Višnjanu i Poreču pokazao je da za takve sadržaje postoji značajna zainteresiranost. Fotografije s događanja svjedoče o ispunjenim prostorima i publici koja je imala priliku upoznati se s temama koje će sve više obilježavati javne rasprave.
Istarska županija sufinanciranjem podupire popularizaciju znanosti
Važan doprinos održavanju ovakvih edukativnih događanja dala je i Istarska županija, koja je sufinancirala oba predavanja.
Takva podrška nije važna samo zbog organizacije pojedinačnih susreta. Ona omogućuje da znanstvene, tehnološke i ekološke teme postanu dostupnije široj javnosti te da se o njima razgovara i izvan akademskih i stručnih institucija.
Ulaganje u popularizaciju znanosti posebno je značajno u vremenu kada se društvo suočava s velikim promjenama. Klimatski izazovi, očuvanje prirodnih resursa, razvoj umjetne inteligencije i transformacija tržišta rada teme su koje zahtijevaju informirane građane i zajednicu sposobnu razumjeti dugoročne posljedice današnjih odluka.
Upravo zato predavanja poput ovih imaju vrijednost koja nadilazi jedan večernji susret s predavačem. Ona potiču znatiželju, otvaraju prostor za dijalog i podsjećaju da budućnost nije nešto što samo čekamo – nego nešto što svakodnevno stvaramo.
A možda je upravo to bila i najvažnija zajednička poruka dvaju Korlevićevih predavanja u Istri: nije dovoljno znati što nam donosi budućnost. Potrebno je na vrijeme razumjeti što danas činimo kako bismo je dočekali.
(R.B.)
Projekt financijski podržava Istarska županija, Upravni odjel za kulturu i zavičajnost.
Članak je objavljen u sklopu programa „NAŠA ISTRA – ljudi, projekti i raznolikost zajednice“
Objavljeni sadržaji odgovornost Nakladnika te da ne izražavaju službene stavove Županije.





.gif)