Novi pravilnik o evidenciji zaposlenih za sve poslodavce u Hrvatskoj

Od 1. listopada 2024. stupa na snagu Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca. Ovaj pravilnik obvezuje sve poslodavce fizičke i pravne osobe neovisno o broju radnika koje zapošljavaju i uređuje obvezne podatke o zaposlenim radnicima, radnom vremenu radnika i o drugim radno angažiranim fizičkim osobama koje kod poslodavca obavljaju poslove na temelju posebnih propisa te o trajanju njihova rada.

Evidencija mora sadržavati najmanje 13 obveznih podataka, a prema prijašnjem propisu trebala je sadržavati 18 podataka. Nema zapreke da poslodavci i dalje vode podatke koji više nisu propisani kao obvezni. Obvezni podaci obuhvaćaju osobne podatke radnika, podatke o trajanju radnog odnosa i radnom mjestu i podatke vezane uz prijavu, odjavu i promjene u sustavima obveznih socijalnih osiguranja.

Novost je obveza vođenja pismenog pregleda podataka o svakom radniku. Poslodavac i nadalje može evidencije o radnicima voditi u papirnatom obliku (tzv. matična knjiga radnika) ili u elektroničkom obliku, ali mora kao sastavni dio te evidencije za svakog radnika voditi i iskazati pismeni pregled obveznih podataka, pri čemu poslodavci mogu koncipirati tipizirani obrazac na kojemu iskazuju pismeni pregled podataka o svakom radniku.

Ako radnik, inspektor rada ili druga ovlaštena osoba to zahtijevaju, poslodavac im mora omogućiti preuzimanje pismenog pregleda. Druga novost odnosi se na detaljno uređivanje rokova u kojima se čuvaju i pohranjuju isprave na temelju kojih su evidentirani podaci o radnicima. Pravilnikom su za svaku skupinu isprava određeni rokovi pohrane: većina isprava čuva se šest godina, a neke trajno. Tako se npr. pismeni pregled podataka o radniku i ugovori o radu čuvaju šest godina računajući od isteka godine u kojoj je prestao radni odnos, podaci o plaćama čuvaju se trajno, a isprave vezane uz ostvarivanje mirovinskih prava četrdeset godina od prestanka radnog odnosa.

Prošireni su podaci koje su poslodavci dužni voditi u evidenciji radnog vremena radnika. Proširenje se odnosi na evidentiranje razloga radnikove nenazočnosti na poslu. Poslodavac treba voditi podatke o radnikovoj nenazočnosti na poslu zbog korištenja odmora, zbog blagdana i neradnih dana propisanih zakonom ili bolovanja, nenazočnosti po zahtjevu radnika, o satima zastoja u poslu koji je nastao krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti, satima neopravdanog izostanka radnika te satima provedenim u štrajku i isključenju s rada kao odgovoru poslodavca na organizirani štrajk (lockout). Novost je obveza vođenja detaljnih podataka o razlozima nenazočnosti na poslu zbog plaćenog dopusta, očinskog dopusta, dopusta za pružanje osobne skrbi, dopusta kojim se koriste kandidati za izbore na državnoj i lokalnoj razini i nenazočnosti na poslu zbog vojne obveze ili služenja u ugovornoj pričuvi.

Poslodavci i nadalje nisu dužni voditi podatke o početku i završetku dnevnoga radnog vremena, osim ako je obveza njihova evidentiranja uređena aktima poslodavca.

Izvor: lidermedia.hr