Kako naplatiti štetu ako automobil ošteti grana, salonitna cijev… ?

Vrhovni sud Republike Hrvatske davno je zauzeo stajalište kako olujna bura na određenim područjima ne može biti smatrana višom silom. Stoga kad vam se netko javi s frazom da vam ne može pomoći kod štete na autu jer je olujna bura viša sila, a riječ je o području gdje olujna bura redovito radi nered, pozovite se na stajalište Vrhovnog suda.

Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev 1738/97 od 8. ožujka  2000. zauzeo je stav da: „salonitna cijev ostavljena na nezaštićenom krovištu predstavlja opasnu stvar, pa za štetu nastalu padom cijevi (na automobil) odgovara njezin imalac. S obzirom na utvrđenje nižestupanjskih sudova da je do oštećenja tužiteljičina vozila došlo padom salonitne cijevi s krovišta objekta tužene, koja cijev a obzirom na svoje dimenzije te položaj (cijev dužine cca 1 m, promjera 12 cm bila ostavljena na nezaštićenom krovištu četverokatnice, te se uslijed snažnih udara olujne bure otkotrljala i pala s krova) predstavlja opasnu stvar za koju tužena kao njen imalac (čl. 174. Zakona o obveznim odnosima Narodne novine, broj br. 53/91, 91/92, 3/94, 7/96 i 112/99 – dalje: ZOO) odgovara po načelu objektivne odgovornosti (čl. 154. st. 2. ZOO), pa kako u konkretnom slučaju nema elemenata za njenu ekskulpaciju u smislu odredbe čl. 177. st. 1. ZOO, to su pravilno utvrdili da tužena odgovara za štetu tužiteljici. Naime, olujna bura na području Š. je učestala pojava koja je izvjesna i predvidiva, pa se ne može smatrati višom silom. S druge pak strane tužena ničim nije dokazala da bi tužiteljičino vozilo bilo parkirano na nedopuštenom mjestu, odnosno da salonitna cijev koja je oštetila tužiteljičin automobil nije pala s krova objekta tužene.”

Nećete vjerovati za ishod zahtjeva za naknadom štete ponekad su potrebna i znanja iz biologije i botanike. Hoćete li uspjeti sa zahtjevom za naknadu štete ovisi ne samo o tome da pronađete, primjerice vlasnika stabla koje vam je palo na vozilo, odnosno vlasnika stabla s kojeg vam je grana oštetila vozilo, već i od „zdravstvenog stanja“ stabla tj. grane, odnosno oblikovanja njegove krošnje. Sudska praksa kaže da je upravo u tome kvaka jer „osoba koja održava drvored na javnoj površini, ne odgovara za štetu nastalu na automobilu parkiranom ispod stabla s kojeg je pala zdrava grana uslijed vremenske nepogode (jaki olujni vjetar), jer pad grane nije posljedica neodržavanja drvoreda“. Dakle, ako vam se posreći da je grana s vašeg automobila oboljela, da ju je napala primjerice smeđa trulež, uspjeh s odštetnim zahtjevom je gotovo zagarantiran.