Ivošević : 'Dobro promišljen koncept rezultirao je time da je Istarska županija vodeća u RH'

22.09.2022.

Ljetna turistička sezona je završena. Kakva je je bila situacija po pitanju turizma u našoj županiji otkrio nam je direktor Turističke zajednice Istarske županije, Denis Ivošević. Govorio je o postignutim rezultatima, strukturi razlozima zašto je Istra šampion turizma u RH i o predviđanjima za slijedeću godinu.

Kakve su brojke vezane za dosadašnji dolazak/noćenja u našoj županiji?

Iako smo kalendarski prošli polovicu rujna, po dinamici odvijanja turističke godine možemo slobodno reći da je prva polovica rujna ustvari produženi kolovoz. Na dnevnoj razini imamo 110.000 posjetitelja. To se uostalom vidi u svim našim destinacijama koje su još uvijek dinamične i vibrantne s bogatom ponudom manifestacija. Rujan u svom dosadašnjem dijelu prikazuje odlične rezultate u usporedbi s istim razdobljem iz rekordne 2019. godine. Naime u Istru je od početka rujna pristiglo 430.000 gostiju što je 40.000 ili čak 10 posto više, te je realizirano 3.155.000 noćenja što je 300.000 ili 10 posto više.

Ukoliko se pak promatra razdoblje od početka godine pa do jučerašnjeg dana, Istra je ostvarila 4,3 milijuna dolazaka i 27,8 milijuna noćenja što je u obje kategorije 3 posto više, uvijek uspoređujući se s referentnom 2019. godinom. Sveukupno je ostvareno 700.000 noćenja više, od kojih gotovo polovica samo iz prvih 15 dana u rujnu mjesecu. Kad se sve navedeno sumira, nekakvi generalni zaključci su da su fizički pokazatelji dosadašnjeg tijeka turističke godine jako dobri, no financijski pokazatelji, s obzirom na enorman rast troškova poslovanja, sigurno neće slijediti trend kretanja noćenja.

Iz kojih zemalja nam najviše pristižu turisti?

Prema nacionalnoj strukturi iz prvih osam najbrojnijih nacija u ovoj godini ispalo je tržište Velike Britanije radi opće poznatih razloga oporavka avio industrije i tour operating businessa. Primjetan je pozitivan trend oporavka talijanskog tržišta, no u usporedbi s drugim konkuretnim tržištima taj trend je znatno sporiji. U odnosu na isto razdoblje iz 2019. godine to je još uvijek 500.000 noćenja manje, ali u usporedbi s istim razdobljem lanjske godine, onda je to značajnih i velikih 750.000 više.

O slovenskom tržištu je već sve rečeno. U dosadašnjem razdoblju slovenski gosti su ostvarili 500.000 noćenja manje. Analizirajući strukturu u kojoj vrsti smještaja su ostvarili manje noćenja evidentno je da je manjak od gotovo 320.000 noćenja registriran u tzv. nekomercijalnom smještaju te po 100.000 u komercijalnom privatnom smještaju i isto toliko u kampovima. Ukoliko se taj podatak usporedi s manjkom ukupnih broja noćenja u nekomercijalnom smještaju koji iznosi također minus od 500.000 noćenja, vidljivo je da većinu toga generira slovensko tržište.

Sva ostala tržišta zabilježila su iznimne rezultate, a to posebno vrijedi za njemačko, austrijsko, nizozemsko i češko tržište.

Istru je samo prije nekoliko dana bila u znaku brojke od 10 milijuna. Prvo i najznačajnije ostvarenje je 10 milijuna njemačkih noćenja. Po prvi puta u povijesti je dostignuta ta "magična" brojka, a radi usporedbe koliko je to veliko i značajno, dovoljno je reći da se u usporedbi s istim razdobljem iz 2019. godine ostvarili 2,1 milijun noćenja više. Također, tijekom cijele 2019. godine njemački gosti realizirali su 9,5 milijuna noćenja što znači da je Istra ove godine tu brojku premašila već 5. rujna. Po ne znam koji puta trebamo zahvaliti njemačkim gostima. Naša orijentacija prema njemačkom tržištu definitivno daje najbolji multiplikativni učinak. Angažiranjem specijalizirane PR agencije koja prati njemačko tržište dali smo obol većoj prisutnosti u ključnim njemačkim medijima s posebno odabranim temama. U marketinškom smislu odabir njemačkih strateških partnera koji su svaki u svom segmentu premium brandovi značajno utječe na vidljivost Istre u Njemačkoj, naposljetku specijalizirani nastupi u Njemačkoj i povećana promocija na tom tržištu daju odlične rezultate, kaže Ivošević

Drugo je to da se po prvi puta u povijesti realiziralo 10 milijuna noćenja u kampovima. Posebno je važno napomenuti da je taj rezultat postignut s istim brojem raspoloživih mjesta u kampovima kako 2019., tako i ove 2022. godine. Sveukupno u dosadašnjem dijelu realizirano je 1.100.000 noćenja više u kampovima u odnosu na isto razdoblje iz 2019. godine. Taj podatak govori da su velike investicije u podizanje razine usluge i servisa itekako važne kao i to da je sam proces repozicioniranje produkta u kampovima dobro osmišljen, da je dobro iskomuniciran i očigledno je da je tržište to prepoznalo i honoriralo.

Treće, i privatni smještaj je s prošli tjedan ostvario po prvi puta u povijesti magičnu granicu od 10 milijuna noćenja. Taj rezultat je ostvaren u kombiniranom zbroju komercijalnog privatnog smještaja i tzv. nekomercijalnog privatnog smještaja. I dok je komercijalni privatni smještaj ostvario 440.000 noćenja više, nekomercijalni privatni smještaj je ostvario 500.000 noćenja manje. U tom dijelu bitno je napomenuti da je komercijalni privatni smještaj ostvario više noćenja, ali sa 6.000 novih postelja, dok je nekomerecijalni privatni smještaj ostvario manjak od 500.000 noćenja ali sa 27.000 postelja više, što je totalno u suprotnosti sa svim logičnim trendovima. To nam govori, a ujedno i obvezuje da moramo u tom segmentu predložiti konkretne mjere kako bi zaustavili ovaj proces ulaženja u jednosmjernu i slijepu ulicu tzv. overturizma, ističe Ivošević.

Koji je razlog što Istra iz godine u godinu je vodeća županija po pitanju turizma?

Turističke brojke opovrgavaju tezu da se Istri turizam dešava. Ovdje se govori o dobro promišljenom konceptu, koji je zahvaljujući izuzetno dobrom protokolu komunikacije između privatnog i javnog sektora dostigao razinu da je Istra vrlo dobro posložena i organizirana turistička regija. Jedino takvim protokolom i takvom organizacijom možemo u kontinuitetu kroz godine ostvarivati sinergijski učinak u organizaciji regije koji onda čini značajnu razliku u odnosu na ostale regije. Rezultat takve suradnje se jasno i mjerljivo ogleda u kumulativnom učinku na izgradnji destinacije Istre, na povećanju kvalitete smještaja, na podizanju razine kvalitete usluga i servisa, kao i na jednoj koordiniranoj i „upgrejdiranoj“ akciji protokola ne samo suradnje privatnog i javnog sektora, nego i privatnog i privatnog, i javnog i javnog.

Možemo slobodno reći da je Istra danas dostigla i prestigla veliki broj regionalnih destinacija na Mediteranu gdje se uvrstila među pet najorganiziranijih turističkih regija. To potvrđuje i njena reputacijska slika, ali i konkretne brojke kroz fizičke pokazatelje i kroz pokazatelje novčanih tijekova. Istra definitivno više nije jeftina destinacija, nego spada u red srednje visokih i visoko skupih destinacija što opravdava svojom kvalitetom servisom usluga, smještaja i cjelokupnom slikom destinacije.

Ukidanjem granica hoće li doći masovnog turizma? Hoće li to moći Istra podnijeti?

U komunikacijskom i promotivnom smislu hrvatski turizam će slijedeće godine imati velike benefite od dvije nove i jako važne postavke. Sama činjenica da se ukida granična kontrola, te činjenica da ćemo ući u Eurozonu predstavlja najznačajniju pozitivnu novost za sve goste koji će naredne godine boraviti kod nas. To je velika promjena koja će i samim gostima, a i nama donijeti pozitivan image. To je posebno važno za Istru obzirom da smo granična regija i obzirom da preko tri naša granična prijelaza dolaze najveći dio gostiju koji borave u Istri.

Samim činom ukidanja granica ne znači da će doći puno veći broj gostiju u destinaciju. To samo znači da će se gostima koji dolaze u Istru ukinuti napor koji su morali podnijeti prilikom čekanja u redu da se prođe granica. To nije mala stvar, naprotiv to je veliki korak naprijed u kvalitativnom smislu dolaska u destinaciju. Po pitanju masovnog turizma destinacije u Istri se moraju boriti na drugi način kako se iz masovnog turizma nebi doveli u situaciju OVERTURIZMA.

Trenutačna struktura smještajnih kapaciteta u Istarskoj županiji je izrazito nepovoljna i u koliziji sa vizijom Istre kao održive i odgovorne destinacije. Problem zakonskog ne razlikovanja privatnog smještaja koji u svom izvornom obliku nazivamo obiteljski smještaj, kojeg mi u potpunosti podržavamo u odnosu na onaj velik broj rentijerskog privatnog smještaja, preciznije nekretninskog biznisa koji je namijenjen kratkoročnom turističkom najmu uvelike daje jedan sasvim drugi pogled Istre sa dalekosežnim posljedicama.

Najneuređenija situacija po gotovo svim kriterijima, leži u tzv. nekomercijalnom smještaju. Do sada je realizirano 1,3 milijun noćenja što je za čak 500 tisuća manje u odnosu na 2019. No, radi stjecanja dojma i cjelovite slike, treba kazati i to da je u 2019. godini u Istri bilo prijavljeno 88.900 postelja u nekomercijalnom smještaju, dok je ta brojka porasla na 117.700 postelja. To znači da se u samo tri godine na tržištu "stvorilo" 28.800 novih postelja, a realizirano je čak 500 tisuća noćenja manje. Govorimo o totalno nelogičnim i dijametralno suprotnim trendovima koji štete istarskom turizmu upravo zahvaljujući ne reguliranom zakonskom statusu.

Treći problem su tzv vikend parcele koji je najizraženiji u široj okolici Umaga i koji predstavlja u svakom smislu dramatičnu degradaciju teritorija Istre sa dalekosežnim posljedicama.

ZAKLJUČAK: treba imati na umu da smo u Istri isproducirali nekontrolirano daleko više postelja nego što postoji realna potražnja za njima i što može podnijeti naš ukupni opteretni kapacitet. Dobrim dijelom je takvoj situaciji pridonijela legalizacija objekata, ali i manjkav sustav regulacije privatnog smještaja koji ne razlikuje obiteljski smještaj od rentijerskog businessa iznajmljivanja neprodanih stanova, te totalna neregulacija i tretman nekomercijalnog smještaja, odnosno vikendica.

Treba biti svjestan da nas takva situacija vodi prema 'overturizmu' u kojem se generira negativan imidž. Posljedice toga su da se, radi viška ponuđenih postelja u privatnom smještaju, ruši, odnosno smanjuje jedinična cijena najma, smanjuje ukupna popunjenost kapaciteta te generira višak ponude nad potražnjom što dovodi do problema od one osobne tj. pojedinih iznajmljivača pa sve do lokalne mikroekonomije. Pored dobrih brojki koje realiziramo, ispod radara prolaze trendovi koje ne možemo kontrolirati i koji su danas prerasli u standardno stanje. To je prije svega opasno i žalosno.

I dok se mi još uvijek bavimo tzv. prizemnim temama u svijetu, a poglavito među najuređenijim turističkim regijama postavljaju se kriteriji konkurentnosti turističkih destinacija na sasvim drugim kvalitativnim kriterijima.

Budućnost svjetskog turizma će se u narednom razdoblju mjeriti po sasvim drugim kriterijima. Definitivno moramo poboljšati našu poziciju konkurentnosti hrvatskog turizma, a da bi to postigli moramo pokrenuti procese koji će ići u pravcu tzv. 'Eu Green deala'. Što ćemo učiniti po pitanju obnovljivih izvora energije, kako ćemo odgovoriti na nove energetske izazove, kojom dinamikom ćemo se priključiti u sustav e-mobility, kojim mjerama ćemo štititi naše zelene površine i šume, da li ćemo na vrijeme spoznati problematiku našeg mora koji iz godine u godinu ima sve više 'napada' i prijeti mu drastično opadanje kvalitete, a predstavlja primarni resurs u našem turizmu, kako ćemo upravljati infrastrukturom i našim destinacijama u smislu održivog i odgovornog razvoja je nešto će nas kao destinaciju ili unaprijediti ili unazaditi ukoliko budemo i dalje samo promatrali.

IŽ logo i izjava