10 stvari o ljudskom mozgu koje vjerojatno niste znali

1. Stalno mijenjamo svoje uspomene

Ljudi uspomene najčešće vide kao kratke filmove ili videe, ali svaki put kad ih se sjetimo, sjećanja na minule događaje ponešto se promijene. Na sadržaj naših uspomena utječu i događaji koji su se nedavno odvili, pa nije neobično da u nekom trenutku vaš mozak sam spoji neke detalje nejasnog sjećanja i nadopuni ih onima iz događaja koji ste nedavno doživjeli.

2. Možemo imati samo ograničeni broj prijatelja

Psiholozi i sociolozi otkrili su nešto što nazivaju Dunbarov broj, koji označava maksimalan broj ljudi s kojima netko može održavati bliske odnose, piše BrightSide. Drugim riječima, iako možda imate stotine i tisuće prijatelja na Facebooku, smisleno komunicirate s njih tek 50 do 200.

3. Sretniji smo kad smo zauzeti

Zamislite da ste na aerodromu i morate pokupiti svoju prtljagu. U deset minuta stigli ste do mjesta gdje se nalaze prtljage i pokupili svoju. U drugom slučaju, otkrili ste prečicu i do prtljage ste stigli za dvije minute, ali da biste dobili svoju morate čekati preostalih osam minuta. U oba slučaja do prtljage vam je trebalo deset minuta, međutim, u drugom ste scenariju vjerojatno bili nestrpljiviji i nezadovoljniji. To je zato što ljudski mozak mrzi dosadu i kad ne radi ništa, stoga mu je draže biti zauzet, a za svaki odrađeni zadatak nagrađuje nas hormonom sreće, dopaminom.

4. Odjednom možemo zapamtiti samo 3 ili 4 stvari

Studije su pokazale da ljudski mozak može pohraniti tek tri ili četiri informacije odjednom. Te, pak, informacije pamti samo dvadeset ili trideset sekundi, a nakon toga to zaboravi, osim ako ga se konstantno ne podsjeća na to. Činjenica da omžemo zapamtiti tri d četiri informacije odjednom objašnjava i zašto se toliko stvari nalazi upravo u takvim nizovima, primjerice brojevima na bankovnim karticama ili brojevima telefona.

5. Naša vizualna percepcija stvari razlikuje se od onoga kako one stvarno izgledaju

Ljudski mozak stalno procesuira informacije, analizira vizualne slike i interpretira ih u formi koja nam je prihvatljiva. Primjerice, činjenica da brzo čitamo neki tekst leži u tome što ga zapravo ne čitamo. Jednostavno primijetimo prvo i zadnje slovo svake riječi i intuitivno popunimo ostatak, jer se prisjetimo svojih prošlih sličnih radnji.

6. Zamišljeni smo oko 30 posto svoga vremena

Zamislite da proučavate neki važan dokument i odjednom se uhvatite da istu rečenicu čitate već treći put. Umjesto da analizira tekst, vaš je mozak odlutao. Znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji kažu da svakodnevno oko 30 posto vremena provedemo zamišljeni. Ponekad se taj postotak penje i na 70 posto, primjerice, kad putujemo. Osim toga, istraživanja su pokazala da su zamišljeni ljudi kreativniji i bolji u rješavanju problema i stresnih situacija.

7. Tri stvari ne možemo ignorirati: Hranu, seks i opasnost

Te stvari u mozgu posljedica su “drevnog mozga”, dijela koji je zaslužan za preživljavanje. Njihova je funkcija konstantno skeniranje okoline i odgovaranje na tri pitanja: “Mogu li to pojesti? Mogu li se seksati s time? Može li me to ubiti?” Hrana, seks i opasnost i dalje su temelji našega opstanka, pa stoga na to uvijek obraćamo pozornost.

8. Treba nam što više izbora

Znanstvenici su u nedavnoj studiji postavili dva stola u supermarketu. Na jednom su stavili 6 tegli džema, a na drugoj 24. 60 posto kupaca zaustavilo se i probalo džemove na drugom stolu, ali kad su trebali kupiti džem, otišli su do stola broj dva, koji se pokazao četiri puta popularnijim. To se dogodilo zašto što se mozak može usredotočiti na 3-4 informacije odjednom, pa je konačna odluka lakša kad je broj opcija određen. Ipak, i dalje žudimo za raznolikošću i volimo gledati široke izbore različitih proizvoda, te su kupci zato češće odlazili do stola s 24 vrste džema.

9. Većina odluka je nesvjesna

Volimo vjerovati da pomno planiramo većinu svojih odluka, ali zapravo 60-80 posto naših svakodnevnih odluka napravimo podsvjesno. Kako bi nas zaštitio od iscrpljenosti, jedan dio svakodnevnih radnji naš mozak šalje u podsvijest. Primjerice, uzimanje ključeva od stana, gašenje svjetla, zatvaranje ulaznih vrata, radnje su koje obavljamo automatski.

10. Multitasking ne postoji

Studije pokazuju da možemo obavljati samo jednu kognitivnu aktivnost odjednom. Probajte čitati i pričati ili pisati pismo dok slušate audioknjigu. Najvjerojatnije nećete uspjeti ni u jednoj od navedenih radnji, jer se mozak ne može usredotočiti na dvije simultane radnje. Ipak, postoji i iznimka. Ako je druga aktivnost čisto fizička i automatska, tad je moguće kombinirati dvije radnje. Primjerice, možete pričati na telefon i hodati.

(izvor: https://n1info.hr/)