Vremenski ekstremi – znak klimatskih promjena ili prirodna varijacija?

U posljednjih nekoliko desetljeća svijet svjedoči sve češćim i intenzivnijim vremenskim ekstremima – od rekordnih toplinskih valova i suša, do razornih oluja i poplava. Znanstvena zajednica već godinama upozorava da upravo ti događaji predstavljaju najočitiji i najopipljiviji znak klimatskih promjena.

Vremenski ekstremi više nisu iznimka, već postaju novo “normalno”. Iako prirodna varijabilnost i dalje igra ulogu, konsenzus znanstvene zajednice jasan je: klimatske promjene značajno povećavaju učestalost i intenzitet ovih događaja. Kako bi se zaštitili životi, gospodarstvo i okoliš, nužna je kombinacija globalnog smanjenja emisija i lokalnih strategija prilagodbe.

Toplinski valovi – najubojitiji ekstrem

Prema izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO, 2023.), toplinski valovi predstavljaju najopasniji vremenski ekstrem za ljudsko zdravlje. Europsko ljeto 2022. bilo je najtoplije u povijesti mjerenja – s više od 62.000 preuranjenih smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Medicine (2023.) ukazuje da će, bez značajnih klimatskih mjera, smrtnost uzrokovana toplinskim valovima u Europi rasti i u sljedećim desetljećima.

Poplave i oluje – rastući rizik

Ekstremne oborine i poplave sve su učestalije. IPCC (Međuvladin panel o klimatskim promjenama) u svom Šestom izvješću (2021.) potvrđuje da je porast globalne temperature doveo do povećane sposobnosti atmosfere da zadrži vlagu, što rezultira snažnijim oborinama.
Primjer su katastrofalne poplave u Njemačkoj i Belgiji 2021., kada je u samo dva dana palo više od 150 mm kiše, što je izazvalo gubitke od preko 30 milijardi eura i odnijelo više od 200 života.

Suše – prijetnja hrani i gospodarstvu

Dok neke regije stradavaju od viška vode, druge pate od njezina nedostatka. Europski opservatorij za suše (EDO) procjenjuje da je tijekom ljeta 2022. dvije trećine Europe bilo pogođeno sušom, što je uzrokovalo smanjenje prinosa kukuruza za 16% i soje za čak 15% u odnosu na petogodišnji prosjek.
Na globalnoj razini, prema FAO-u, dugotrajne suše postaju ključni faktor koji ugrožava sigurnost hrane, osobito u podsaharskoj Africi i jugozapadnoj Aziji.

Znanstvena poveznica s klimatskim promjenama

Sve veći broj znanstvenih studija koristi metode atribucije klimatskih događaja, kako bi se izravno procijenilo koliki je doprinos klimatskih promjena u određenim ekstremima.
Primjerice, analiza organizacije World Weather Attribution (2023.) pokazala je da je toplinski val u južnoj Europi 2023. bio najmanje 100 puta vjerojatniji zbog globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim emisijama stakleničkih plinova.

Prilagodba i ublažavanje

Znanstvenici upozoravaju da će vremenski ekstremi u budućnosti biti sve intenzivniji ako globalna zajednica ne smanji emisije stakleničkih plinova. No, jednako važna je i prilagodba: izgradnja otpornije infrastrukture, sustava ranog upozoravanja, zelenih površina u gradovima te promjene u poljoprivredi kako bi se smanjile posljedice suša.

(R.B.)