• Impressum
  • Privatnost i zaštita podataka
  • Kontakt
EKSTREMNI MARKETING d.o.o. za marketing i trgovinu
  • Naslovnica
  • LOKALNE VIJESTI
    • ISTRA
    • BUJE I GORNJA BUJŠTINA
    • BRTONIGLA
    • NOVIGRAD
    • UMAG
  • OSTALE VIJESTI
    • ZANIMLJIVOSTI
    • SVIJET
    • HRVATSKA
    • LJEPOTA I ZDRAVLJE
    • VREMENSKA PROGNOZA
    • GOSPODARSKI KUTAK
    • GASTRONOMIJA
    • TRENDOVI
    • ZNANOST I TEHNOLOGIJA
  • CRNA KRONIKA
    • Crna kronika
  • OGLASI
    • OGLASI
  • KORISNO / ZABAVNO
    • BESPLATNI FINANCIJSKI SAVJETI - JEDNOSTAVNI TRIKOVI
    • GASTRONOMIJA
      • PREDJELA
      • GLAVNA JELA
      • PRILOZI
      • DESERTI
    • METEO
      • BUJE
      • BUZET
      • KOPER
      • LABIN
      • LJUBLJANA
      • NOVIGRAD
      • PAZIN
      • POREČ
      • POSTOJNA
      • PULA
      • RIJEKA
      • ROVINJ
      • TRIESTE
      • UMAG
      • ZAGREB
    • ONLINE IGRE
      • BILJARD
      • COMANDO
      • PILOT HEROES
      • OSVOJI ANTARTIKU
    • PROMO
      • AQUA PERCECT IZ UMAGA ZAPOŠLJAVA VEĆI BROJ RADNIKA ZA RAZLIČITA RADNA MJESTA
      • Iznajmljuje se kuća u Bujama – dugoročno
      • FEROPLAST ZAPOŠLJAVA
      • Kristijan Nemet nastavlja uspješnu priču CMIK-a uz novi četverogodišnji mandat
      • SIPRO ZAPOŠLJAVA - SKLADIŠNI OPERATER – ADMINISTRATOR (m/ž)
      • CENTAR CAFFE ZAPOŠLJAVA
      • Dragon Kickboxing & Fitness Gym Buje pokreće 'Projekt transformacija' – Promijeni tijelo i život
      • Umag Dom – novogradnja 600 metara od mora koja privlači domaće i strane investitore
      • POKLON BON
      • Pozvani ste na Novogodišnji After Party u Gallery Baru u Umagu
      • CENTAR CAFFE UMAG ZAPOŠLJAVA
      • GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE
      • RADNIK/RADNICA U PRAONICI RUBLJA
      • OGLASI - POSAO - Buje, Brtonigla, Grožnjan, Novigrad, Oprtalj, Umag...
      • Rođendani iz snova – tik uz granicu! Otkrijte igraonicu Little Monkey’s u Luciji
      • RAČUNOVODSTVENI REFERENT
      • Hipnoterapeut s našeg područja, dr.med. Aleksander Grunčić Kranjc, pokreće Akademiju hipnoterapije
      • VINARIJA KOZLOVIĆ RASPISALA NATJEČAJ ZA PODRUMARA
      • Zašto mnogi već desetljećima biraju Optiku Ferry u Portorožu
      • Udruga Roditelji za djecu organizira mirni prosvjed u Bujama i traži jasne odgovore o sigurnosti učenika
      • RADNICI ZA RAD U PRAONICI RUBLJA
      • PRODAVAČICE
    • VICEVI
  • INFO
    • O PORTALU
    • OGLAŠAVANJE
    • OPĆI UVJETI KORIŠTENJA
    • CJENIK
      • CJENIK NAŠA BUJŠTINA
      • CJENIK OBJAVE OGLASA ZA ZAPOSLENJE
  • Foto

U Poreču otvoreni Dani hrvatskog pršuta 2021.

18.06.2021.
 

Izvoz pršuta porastao za 30 posto


U Poreču su otvoreni Dani hrvatskog pršuta 2021. na kojima su se okupili svi dionici u proizvodnji te poznate domaće delicije, a uz degustaciju i razmjenu iskustava, razgovaralo se i o već dobro poznatim temama – padu proizvodnje, nedostatku kvalitetne sirovine i jeftinom uvozu. Iako se te problematične točke sporo rješavaju, korona je rezultirala i nekim pozitivnim pokazateljima, poput smanjenja vanjskotrgovinskog deficita i povećanja izvoza za 30 posto.

Zašto je tome tako, pojasnio je  potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, Dragan Kovačević. „Kada govorimo konkretno o proizvodima od buta i plećke u koje spadaju i pršuti, proizvodnja je pala za 10-ak posto u odnosu na 2019. S druge strane, imali smo smanjenje vanjskotrgovinskog deficita i povećanje izvoza za 30 posto. Takav izvozni rezultat posljedica je pandemije, izostanka turističke potrošnje i blokade HoReCa kanala zbog čega su proizvođači našli  alternativne prodajne i izvozne kanale, posebice putem trgovačkih lanaca. Samo za ilustraciju, mi smo prošle godine imali 50 milijuna noćenja manje, to je kao da vam je nestao grad veličine grada Rijeke i okolice i to grad turista, koji konzumiraju i koji troše“, elaborirao je Kovačević pa se osvrnuo na strukturne probleme domaće poljoprivrede koji se posljedično prelijevaju i na proizvodnju pršuta.

Istaknuo je da nam je proizvodnja svinja od ulaska u EU do danas pala za oko 4 posto, a dodatni problem hrvatskom svinjogojstvu u prošloj i ovoj godini predstavljao je rast ulaznih troškova posebice cijena stočne hrane i pad cijena za 10 do 20 posto.

„Problematičan je i uvoz jeftine svinjetine zbog tržnih viškova povezanih s afričkom svinjskom kugom i zabranom izvoza u Kinu te dodatno pandemije i pada turističke potrošnje. I tu imamo svojevrsni apsurd, unatoč padu proizvodnje, izvoz svinja nam se u tih sedam godina povećao 4-5 puta, a s druge strane vanjskotrgovinski deficit u razmjeni svinjskog mesa, svježeg ili zamrznutog, porastao je za 50 milijuna eura i iznosi gotovo 160 milijuna. Da pojednostavim – povećava nam se izvoz žive stoke, a s druge strane imamo prekomjerni uvoz svinjskog mesa i prerađevina, što jasno govori da Hrvatska mora povećavati preradbene kapacitete i jačati finalizaciju u kojoj pršuti, kao proizvodi sa zaštićenom tehnologijom proizvodnje i vrhunskim senzorskim svojstvima, imaju sjajnu perspektivu“, naglasio je Kovačević.

Za budući razvoj sektora ključni faktori će biti oporavak turizma, nastavak investicijskog ciklusa, povećanje proizvodnje i udruživanje uzgajivača svinja kako bi osigurali stabilnu sirovinsku bazu. Da su poduzetnici svjesni važnosti ulaganja pokazuje i podatak kako je u zadnjih 5 godina uloženo preko 300 milijuna kuna u moderne automatizirane pogone s najnovijim tehnološkim dostignućima i inovacijama.

HGK je, na zahtjev svojih članica, prema Ministarstvu poljoprivrede poslala zahtjev da se u nacrtu strategije poljoprivrede, i po pitanju izravnih potpora i po pitanju mjera ruralnog razvoja, izuzmu diskriminatorne odredbe s obzirom na kategoriju proizvođača prema veličini. „Tražimo da se uzme u obzir snažna uloga velikih i srednjih tvrtki u organizaciji proizvodnje, tržišnom udjelu i izvozu, investicijama, produktivnosti i konkurentnosti. Konkretno, želimo da te velike i srednje tvrtke budu prihvatljiv korisnik i za izravne potpore i za mjere ruralnog razvoja. To je hrvatski specifikum u odnosu na druge članice EU, a dobre primjere toga imamo i među proizvođačima pršuta“, zaključio je Kovačević.

Inače, Hrvatski pršut predstavljen kroz svoja četiri brenda (Dalmatinski, Drniški, Istarski i Krčki) jedan je od najatraktivnijih elemenata gastronomske baštine i kulturnog identiteta Hrvatske. Tradicija, autohtonost i kvaliteta potvrđene su certifikacijom i standardizacijom proizvodnje. Domaći proizvođači udruženi u Klaster hrvatskog pršuta u mogućnosti su isporučiti vrhunski proizvod ujednačene kvalitete. Zahvaljujući tome, Hrvatski pršut postao je jedan od tržišno najpotentnijih proizvoda u čijoj se proizvodnji, distribuciji i prodaji pružaju izvrsne poslovne mogućnosti.

NAŠA BUJŠTINA

Za sve upite vezane uz oglašavanje, promociju poduzeća, proizvoda, usluga ili događaja, stojimo vam na raspolaganju putem e-mail adrese: nasabujstina@gmail.com.
Portal NAŠA BUJŠTINA prvenstveno je namijenjen promociji, oglašavanju i informiranju.

 

FOTO GALERIJA

Pregledaj galeriju

Facebook
Naša Bujština
© Copyright 2015 by Naša Bujština. Created by ProBiz