U Plovaniji, na blagdan Svih svetih, delegacije iz Hrvatske i Slovenije odale počast žrtvama fašističkog terora

Gradonačelnik Vižintin obratio se nazočnima spomenuvši pregovore o obnovi spomenika koja bi mogla u dogledno vrijeme zaživjeti i u koju bi bila uključena i slovenska strana. Ujedno, obrazložio je razlog današnjeg okupljanja.
- Danas smo se tu okupili da bismo se i ovom prilikom, uz blagdan Svih svetih, prisjetili naših boraca, Slovenaca, Talijana i Hrvata koji su svoje živote dali u borbi protiv fašizma, najveće ljudske pošasti koja se tim generacijama dogodila. Zahvaljujući njima živimo u našim slobodnim državama. Važno je da što više istinu o drugom svjetskom ratu prenosimo na mlade generacije, kao jedini način kojim možemo spriječiti sve mogućnosti i pokušaje revizije povijesnih istina, naglasio je Vižintin.
Uslijedilo je obraćanja predsjednika Udruge antifašista Bujštine Edija Andreašić.
- Sa ovog područja Bujštine i slovenskog dijela Istre u II. svjetskom ratu poginuo je velik broj boraca i stradali mještani brojnih sela s obje strane granice. U II. svjetskom ratu samo na Bujštini poginulo 475 boraca i civila, što se ne smije zaboraviti, a ovakve komemoracije jedan su od načina da se njihove žrtve ne zaborave, istaknuo je Andreašić.
Ispred piranske delegacije govor je održao gradonačelnik Đenio Zadković.
- Ovo okupljanje i suradnja na svoj način predstavljaju jedan od mostova koji povezuju naša dva naroda. Ovakva suradnja elementi su stabilnosti svakog društva, zaključio je Zadković.
Na njegov govor nadovezao se Predsjednik udruge boraca Pirana Bojan Česnik.
- Godine 1943, na području slovenskog Primorja i Istre, ubijen je veliki broj mještana. Među kojima je bilo starih i mladih, pa i djece. U slovenskoj Istri je spaljeno 55 sela i brutalno ubijeno više od 200 stanovnika tog područja.
Naši su borci u rat išli za slobodu, za pravičnost, za svoj jezik i dostojanstvo. Ovakvih spomen obilježja samo je u Sloveniji više od četiri tisuće, mnogo ih je i u Hrvatskoj, što govori da se grozote II. svjetskog rata ne smiju zaboraviti, jer svaki rat je krvavi rat, rekao Česnik te ujedno spomenuo i veliki broj ljudi koji su morali iseliti.

Osim prigodnih govora, događaj je obilježen polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i minutom šutnje.

(R.B.)