U Novigradu projekt kontrole populacije galebova polučio dobar rezultat

21.02.2017.

Od početka projekta “Kontrola i suzbijanje populacije galeba klaukavca te procjena opasnosti (rizika) za zdravlje ljudi” 2011. godine, populacija odraslih galebova smanjila se za trećinu, rečeno je na godišnjem sastanku dionika navedenog projekta, održanom krajem proteklog tjedna u Poreču. Humanom metodom suzbijanja populacije galebova na Poreštini, a odnedavno i na Rovinjštini te na području Novigrada, postavljanjem lažnih jaja, broj galebova se u proteklih šest godina značajno smanjio.

Naime, galeb je ptica koja prosječno živi 35 godina, a uz to je i reproduktivna čitavog života, što u uvjetima u kojima hrane za galebove ne nedostaje, rezultira naglim porastom broja ptica. Iako je galeb zbog snažnih krila vrlo mobilna ptica, u pravilu ne napušta područja na kojima postoji obilje hrane. Upravo je to razlog zbog kojeg se zadržavaju na našem području, što je dokazano i prebrojavanjem populacije galebova u sklopu ovog projekta. Intervencije u projektu usmjerene su isključivo na zamjenu jaja, pa je tako u šest godina na području od Novigrada do Rovinja postavljeno 11.000 lažnih jaja, a nadziranjem ležanja ptica na lažnim jajima utvrđeno je da je za toliko smanjen i broj ptića.

Izvješće o realizaciji projekta u 2016. i prijedlog nastavka projekta u 2017. godini predstavili su mr. sc. dr. Branko Jurić iz Veterinarske bolnice Poreč, te prof. dr. sc. Albert Marinculić s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sastanku su prisustvovali predstavnici gradova i općina, te turističkih tvrtki s područja Novigrada, Poreča i Rovinja, koji su i dionici ovog projekta.

Osim što su rezultati projekta potvrda kako kontroliran, human i u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja vođen projekt, predstavlja najbolju zaštitu zdravlja i sigurnosti ljudi, porečki su projekt prepoznali i drugi gradovi u Hrvatskoj koji se s problemom povećane populacije galeba kalukovca tek trebaju suočiti. Osim toga, kao posebno važan dio ovog projekta predstavlja se dobra suradnja s akademskom zajednicom, a porečki je projekt nedavno dobio podršku i Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Kako bi se s dobrim rezultatima nastavilo i u 2017., na sastanku je zaključeno kako bi edukaciju o galebu klaukovcu i opasnostima za ljudsko zdravlje trebalo intenzivirati i u školama, a vrlo su važne i oznake po gradu koje bi upozoravale turiste da ne hrane galebove. Naime, kroz šest godina projekta tijekom kojeg su praćene promjene u ponašanju i gniježđenju galebova, zaključeno je kako galebovi ne prezaju od napada na ljude kada god im se ukaže prilika da ljudima „ukradu“ hranu, a istovremeno su i vrlo nasrtljivi kad se ljudi približavaju njihovim gnijezdima, koja se vrlo često nalaze na ravnim krovovima u urbanim sredinama.

Ipak, ohrabruje podatak, kako se, uz smanjenje sveukupnog broja galebova smanjio i broj gnijezda u urbanim područjima. Dionici su na sastanku zaključili i kako je u budućem razvoju projekta vrlo važno odrediti sigurno i zaštićeno hranilište za galebove, posebno kad uslijede skore promjene (zatvaranja) gradskih odlagališta otpada, čime bi se ljudi dodatno zaštitili od neugodnih napada galebova, koji će tada, u potrazi za hranom, postati još agresivniji.

Veterinarska bolnica Poreč, zajedno sa svim suradnicima na projektu, nastavit će mapirati gnijezda galebova, a kao i u dosadašnjoj realizaciji projekta, po svakoj dojavi, tim Veterinarske bolnice izlazit će na teren. I dalje će se koristiti metoda postavljanja lažnih jaja jer se tijekom reproduktivnog perioda galebovi smiruju i vežu uz gnijezdo, koje cijelo vrijeme sadrži lažna jaja.

Ovom se metodom izravno utječe na populaciju galebova, smanjenje broja novih ptića, odnosno, dugoročno odraslih ptica. Postavljanjem lažnih jaja nastavit će se i odmicanje gniježđenja galebova iz urbanog prostora - s krovova hotela i kuća, ravnih i kosih krovova - na otoke i hridi. I dalje će se pozorno pratiti zdravstveni rizici od mogućeg prijenosa bolesti s ptica na ljude za građane i posjetitelje područja projekta, ali i čitave Istre, izlovom ptica te analizom uzoraka perja i izmeta ptica (laboratorijske pretrage) te bakteriološkom analizom voda.