Tiha borba umirovljenika koju rijetko tko vidi

Rast cijena i troškova života posljednjih godina posebno je pogodio jednu skupinu građana – umirovljenike. Dok plaće u određenim sektorima rastu, mirovine za velik dio starijih građana i dalje ostaju niske, što sve češće otvara pitanje: je li mirovina u Hrvatskoj dovoljna za dostojan život?

Koliko iznosi prosječna mirovina?

Prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj danas iznosi oko 560 do 570 eura mjesečno, no velik dio umirovljenika prima i znatno manje. Više od polovice umirovljenika ima mirovinu nižu od tog iznosa, a stotine tisuća njih žive s primanjima ispod 400 eura mjesečno.

Minimalna mirovina, koju prima oko četvrtine umirovljenika, kreće se oko 395 eura, što je iznos s kojim je izuzetno teško pokriti osnovne mjesečne troškove.

Mirovine i troškovi života

Najveći problem za umirovljenike predstavlja rast cijena hrane, energenata, režija i lijekova. Mjesečni računi za struju, plin, vodu i komunalije često „pojedu“ velik dio mirovine, dok za hranu i druge potrebe ostaje vrlo malo prostora.

Posebno su ugroženi umirovljenici koji žive sami, nemaju dodatne izvore prihoda ili pomoć obitelji. U takvim kućanstvima svaki neočekivani trošak – kvar kućanskog uređaja ili doplata za lijekove – može ozbiljno ugroziti kućni budžet.

Hrvatska u usporedbi s Europom

Usporedbe s drugim europskim zemljama pokazuju da su hrvatske mirovine među nižima u odnosu na prosječnu plaću. Dok u mnogim državama Europske unije mirovina iznosi oko 60 posto prosječne plaće, u Hrvatskoj taj udio iznosi oko 40 posto, a kod mnogih umirovljenika i znatno manje.

To znači da se standard života nakon odlaska u mirovinu kod nas često drastično smanjuje.

Zašto su mirovine niske?

Razloga je više. Velik broj umirovljenika ima kraći radni staž, niske plaće tijekom radnog vijeka ili prekide u zaposlenju. Uz to, promjene mirovinskog sustava, gospodarske krize i starenje stanovništva dodatno opterećuju cijeli sustav.

Sve to rezultira mirovinama koje za mnoge ne osiguravaju osnovnu financijsku sigurnost.

Pokušaji poboljšanja sustava

Posljednjih godina uvedene su određene promjene – redovitija usklađivanja mirovina s rastom plaća i inflacije, povećanje minimalnih mirovina te mogućnost rada uz mirovinu. Cilj je barem djelomično ublažiti udar rasta cijena i povećati primanja starijih građana.

Ipak, unatoč tim mjerama, mnogi umirovljenici ističu da poboljšanja ne prate stvarni rast troškova života.

Iako se mirovine u Hrvatskoj postupno povećavaju, za velik broj umirovljenika one i dalje nisu dovoljne za dostojan i bezbrižan život. Svakodnevica mnogih svodi se na pažljivo planiranje svake kune, odnosno eura, i odricanje od osnovnih potreba.

Pitanje mirovina tako ostaje jedno od ključnih društvenih pitanja – jer način na koji društvo brine o svojim najstarijim građanima govori mnogo o njegovim stvarnim vrijednostima.

(R.B.)