Otprilike jedna od tri žene u nekom trenutku svog života doživi tjelesno ili seksualno nasilje, najčešće od strane svog partnera

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se svake godine 25. studenog.

Obilježavanjem tog dana započinje i 16 dana aktivizma – globalna kampanja pod nazivom UniTE!, koju predvode organizacije civilnog društva, a simbolično traje do Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca. Tema ovogodišnje kampanje je ”Investirajte u prevenciju nasilja nad ženama i djevojčicama” (engl. Invest to prevent violence against women and girls), čime se želi naglasiti potreba i važnost financijskog ulaganja u prevenciju nasilja.

Unatoč povećanju svijesti javnosti i nešto boljem rješavanju problema nasilja nad ženama, ono je i dalje najprisutniji oblik kršenja ljudskih prava. Nasilje nad ženama intenziviralo se uslijed pandemije COVID-19, a globalni konflikti, aktualna klimatska kriza i ekonomska nesigurnost dodatno su opterećenje za već izražen problem. Globalne procjene veličine problema ukazuju na to da otprilike jedna od tri žene u nekom trenutku svog života doživi tjelesno ili seksualno nasilje, najčešće od strane svog partnera.

Najzastupljeniji oblici nasilja nad ženama su nasilje u partnerskim odnosima (fizičko, psihološko, seksualno i ekonomsko) i seksualno uznemiravanje. Pri razumijevanju problema nasilja nad ženama, velik dio uzroka za njegovu pojavnost i perzistenciju pripisuje se rodnoj neravnopravnosti i visokoj toleranciji društva na diskriminatoran tretman žena.

Slučajevi ubojstva, najekstremnijeg oblika nasilja nad ženama, često su predmet vijesti u Republici Hrvatskoj. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske u svom izvješću za 2022. godinu istaknula je kako, unatoč trendu pada ukupnog broja ubijenih žena, raste negativan trend porasta broja ubijenih žena od strane bliskih osoba. Globalno, čak 38% ubojstava žena počinjeno je od strane njezinog bivšeg ili sadašnjeg partnera.

Žrtve nasilja, zbog iskustva nasilnog incidenta ili kroničnog nasilja, često imaju povećane potrebe za zdravstvenom pomoći. Čak i kad nisu fatalne, posljedice nasilja po zdravlje žrtve često su teške i dugotrajne.

·        42 % žrtava prijavljuje ozljedu nastalu uslijed nasilja

·        U nasilnim odnosima češća je zaraza spolno prenosivim bolestima

·        U odnosu na osobe koje nisu u nasilnim odnosima, žrtve nasilja dvaput češće boluju od depresije

·        Među žrtvama nasilja češća je zlouporaba alkohola

Osim navedenih, zdravstvene posljedice nasilja mogu uključivati i česte ili intenzivne glavobolje, intenzivnu bol u različitim dijelovima tijela, probavne tegobe i smanjenu pokretljivost.

Svi, ako želimo, možemo pomoći borbi protiv nasilja nad ženama:

·        Informirajmo se o problemu nasilja nad ženama

·        Ako znamo da netko nama blizak trpi nasilje, važno je usmjeriti svoje napore u očuvanje odnosa sa žrtvom – socijalna mreža je važna

·        Ako svjedočimo nasilju, prijavimo događaj nadležnim institucijama – policiji na 192 ili lokalnom državnom odvjetništvu

Ovogodišnja kampanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama stavlja naglasak na prevenciju nasilja kao na ulaganje u cjelokupno društvo. Na tragu toga je i zaključak Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova RH koja u svom izvješću naglašava važnost adresiranja i uklanjanja uzroka nasilja kroz prevenciju, edukaciju i obrazovanje, kako bismo se manje morali boriti s posljedicama nasilja.