Opasnosti novih ratova i zašto 2026. nosi povećani rizik

11.01.2026.
 
Dok rat u Ukrajini ulazi u novu, iscrpljujuću fazu, a Bliski istok ostaje trajno nestabilan, svijet ulazi u 2026. s neugodnim osjećajem da se međunarodni poredak kakav smo poznavali – raspada. Najveća opasnost više nije izbijanje jednog, sveobuhvatnog Trećeg svjetskog rata, nego istovremeno otvaranje više regionalnih sukoba koji se mogu međusobno povezati i eskalirati.
 
U takvom okruženju, sve češće prijetnje, poruke i politički potezi Donalda Trumpa – posebno prema saveznicima i međunarodnim pravilima – dodatno povećavaju nesigurnost i potiču logiku sile umjesto diplomacije.
 
Svijet domino-efekta
 
Današnji svijet funkcionira po principu domino-pločica. Sukob u jednoj regiji rijetko ostaje izoliran. Ratovi se danas šire: 
  • vojno – kroz savezništva, baze, oružje i posredničke snage
  • ekonomski – kroz sankcije, poremećaje trgovine i rast cijena energije i hrane
  • politički – kroz jačanje radikalnih i populističkih politika
  
Zato novi rat ne mora započeti globalno da bi imao globalne posljedice.
 
Trumpov faktor nesigurnosti
Donald Trump i dalje ima golem politički utjecaj, ne samo u SAD-u nego i globalno. Njegov stil politike – nepredvidiv, konfrontacijski i često temeljen na prijetnji – sam po sebi ne znači rat, ali dramatično povećava rizik pogrešne procjene.
 
Dovođenje u pitanje savezništava
 
Trumpove izjave o NATO-u, u kojima sugerira da SAD možda neće braniti saveznike koji „ne plaćaju dovoljno“, slabe temelj odvraćanja. Čak i ako se formalno ništa ne promijeni, protivnici Zapada mogu zaključiti da postoji prostor za testiranje granica.
 
Poruke o teritoriju i sili
 
Ideje o „preispitivanju“ teritorija, poput Grenlanda, opasne su ne zato što su realno provedive, nego zato što normaliziraju govor o promjeni granica silom. U svijetu punom tinjajućih sukoba, takve poruke imaju dalekosežne posljedice.
 
Trgovinski ratovi kao uvod u stvarne sukobe
 
Ekonomske prijetnje, carine i trgovinski ratovi rijetko ostaju samo ekonomski problem. Oni razbijaju savezništva, produbljuju nepovjerenje i često postaju uvod u sigurnosne sukobe.
 
Gdje su danas najveći rizici
 
Nekoliko žarišta posebno zabrinjava analitičare:
 
Ukrajina i rub NATO-a – rizik nenamjerne eskalacije i širenja sukoba
 
Bliski istok – sukobi koji se lako šire na širu regiju i pomorske pravce
 
Tajvan i Južno kinesko more – potencijalno najopasnija točka sukoba velikih sila
 
Afrika i Azija – ratovi koji ne dominiraju naslovnicama, ali proizvode masovne humanitarne i sigurnosne posljedice
 
Problem nije samo u jednom od tih sukoba, nego u mogućnosti da se više njih rasplamsa istovremeno.
 
Zašto je 2026. posebno osjetljiva godina
 
Dva procesa se preklapaju:
 
1. slabljenje međunarodnih institucija i pravila 
 
2. jačanje politike „snage i prijetnje“ umjesto dogovora
  
U takvom svijetu, jedan incident – oboreni avion, pomorski sudar, cyber napad – može pokrenuti lanac događaja koji se više ne može kontrolirati.
 
Što to znači za Europu i Hrvatsku

Čak i bez direktnog rata, posljedice su već vidljive:
  • rast cijena energije i hrane
  • povećana ulaganja u naoružanje i sigurnost
  • cyber napadi i sabotaže infrastrukture
  • migrantski pritisci i političke napetosti
Ratovi se možda vode daleko, ali njihove posljedice dolaze brzo i izravno. 
 
Svijet bez kočnica
 
Najveća opasnost današnjice nije jedan dramatičan trenutak početka globalnog rata, nego sporo klizanje u svijet u kojem su prijetnje, sila i sukobi postali normalni politički alati.
 
U takvom svijetu, nepredvidivi lideri, slabljenje savezništava i ignoriranje međunarodnih pravila čine kombinaciju koja lako može zapaliti novu iskru. A kad se jednom zapali – više nije sigurno gdje će stati.
 
(R.B.)