Održivo ribarstvo i akvakultura

22.07.2020.

Poznato je da prekomjerni i nekotrolirani izlov ribe i morskih plodova narušava prirodnu ravnotežu i u konačnici utječe na smanjenje broja vrsta u morima, rijekama i jezerima. Koje su prednosti za okoliš kod održivog ribarstva i akvakulture?

  • Uzimanje u obzir izlovnih kvota radi omogućivanja razmnožavanja – uzima se samo određena količina tako da se populacijemogu prirodno obnoviti
  • Aktivno upravljanje ribolovom i redovito praćenje populacija ribe pridonosi njihovom oporavku
  • Izbjegavanje lovljenja riba koje su još premlade za razmnožavanje u skladu sa zahtjevima za najmanju veličinu ulovljene ribe
  • Uzimanje u obzir utjecaja ribolova na staništa riba i ostalih morskih organizama
  • Smanjenje neplaniranog slučajnog ulova (npr. ribe i morske kornjače koje se slučajno ulove u mrežu i na udice)
  • Zaštita prirodnog okoliša i očuvanje bioraznolikosti
  • Praćenje i sprječavanje protuzakonitog ribolova, koji se djelomice još uvijek provodi s iznimno štetnim metodama i razornim utjecajima na okoliš
  • Očuvanje morskog staništa dovodi i do stabilnih uvjeta života i izvora hrane za milijune ribara i ljudi, čiji izvor prihoda ovisi o preradi i prodaji ribe i ostalih proizvoda iz ribarstva
  • U akvakulturi: pojačani nadzor nad upotrebom kemikalija, antibiotika i hormona

Akvakultura je dio ribarstva koji se bavi uzgojem vodenih organizama, uključujući ribu, mekušce, rakove te morske alge. Proces uzgoja podrazumijeva određeni oblik intervencije (npr. umjetni mrijest, dohrana, zaštita od predatora) s ciljem unaprjeđenja proizvodnje. Prema podacima organizacije FAO (Food and Agriculture Organization) širom svijeta se uzgaja 567 vrsta morskih i slatkovodnih organizama.

Može li akvakultura riješiti probleme? Održivi sustavi akvakulture, uzgajališta za ribe i ostale proizvode iz ribarstva dio su rješenja koja pomažu smanjiti pritisak na riblje populacije. Danas svaka druga riba za konzumaciju dolazi iz akvakulture/uzgoja.

U današnje vrijeme svjetsko ribarstvo doživljava vrhunac razvoja akvakulture. Zbog sve veće potrebe za nutrijentima iz morskih i slatkovodnih organizama, te ograničenosti divljih izvora istih, akvakultura je jedna od najbrže rastućih aktivnosti u proizvodnji hrane u posljednjih nekoliko godina, s prosječnom godišnjom stopom rasta od 6-8% godišnje. Većina ovog rasta temelji se na porastu proizvodnje u Aziji (89% svjetske proizvodnje u akvakulturi u 2010. godini dolazilo je iz Azije). Na globalnoj razini, akvakultura danas čini polovicu svjetske opskrbe vodenim organizmima za ljudsku prehranu.

Hrvatska ima dugu tradiciju uzgoja akvatičnih organizama. Organizirani uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu je zabilježen još u 16. stoljeću, a Hrvatska je bila pionir u uzgoju brancina i orade na Mediteranu. Na Jadranu je pokrenut prvi kavezni uzgoj tune na Mediteranu i još uvijek smo jedna od vodećih zemalja u uzgoju ove vrste. Brancin (Dicentrarchus labrax), orada (Sparus aurata), tuna (Thunnus thunnus) i dagnja (Mytilus galloprovincialis) danas su najznačajnije uzgojne vrste u hrvatskoj akvakulturi koja se intenzivno razvija i bilježi konstantan porast produktivnosti i zaposlenja.

Utjecaj akvakulture na okoliš može biti značajan. Povećana emisija organskih tvari čiji izvor su izmet uzgajanih organizama te nepojedena hrana, emisija lijekova i ostalih tvari koje se koriste u uzgoju, bijeg ( zakonom je izbjegnuta ova mogućnost)i potencijalno invazivnih vrsta iz uzgajališta te mogućnost prijenosa bolesti organizama iz uzgoja na divlje populacije i obrnuto mogu negativno utjecati na okolne ekosustave. Preduvjet održivog razvoja akvakulture koordinirano je prostorno planiranje i zoniranje riječnih slivova i morskih područja, te osiguravanje potrebnih lokacija za uzgoj i prateću infrastrukturu. Održiva akvakultura oslanja se na znanstvena istraživanja i primjenu rezultata ovih istraživanja u praksi u cilju unaprjeđenja uzgojnih tehnologija kojima će se smanjiti negativan utjecaj na okoliš. Razvojem upravljanja hranidbom, regulacije količine upotrebe lijekova, te modernizacijom i rekonstrukcijom postojeće infrastrukture moguće je postići ekonomski, socijalno i ekološki održivu akvakulturu.

Za više informacija posjetite web stranicu projekta „Izdvoji s(v)e. Fai la differenza”

Sve ove informacije, pa i puno više,  može se saznati kroz projekt „Izdvoji s(v)e. Fai la differenza – Provedba izobrazno – informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpada na području gradova Novigrad i Buje, te općina Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj“. Nositelj projekta je Grad Novigrad – Cittanova. U sklopu ovog projekta provodit će se zajedničke aktivnosti na informiranju i educiranju građana, turista i posjetitelja o načinu i važnosti održivog gospodarenja otpadom. Kroz projekt će se surađivati s civilnim sektorom i obrazovnim ustanovama, a poseban naglasak će biti na edukaciji djece. Ovim se projektom nastavlja i nadopunjuje već postojeća, višegodišnja kampanja koja se provodi na području JLS-ova iz obuhvata projekta od 2012. godine i to pod nazivom – Izdvoji s(v)e. Fai la differenza -, a u koordinaciji sa zajedničkim komunalnim poduzećem 6 maj d.o.o.. Ukupna vrijednost projekta: odobren bespovratni iznos u visini od 491.118,95 kn (85% sveukupne vrijednosti projekta od 577.787,01 kn). Projekt je sufinanciran sredstvima Europskog kohezijskog fonda.