Na drugom rebalansu znatno povećan proračun Istarske županije

26.05.2022.

POVEĆANJE OD 80,1 MILIJUNA KUNA

 Na današnjoj 9. sjednici županijske Skupštine, kojom je predsjedala predsjednica Sandra Ćakić Kuhar, usvojene su druge izmjene i dopune proračuna Istarske županije za 2022. godinu, te on sada iznosi 1.732.700.000,00 kn, odnosno uvećan je za 80,1 milijuna kn. Osnovne značajke drugog rebalansa su usklađenja programa, aktivnosti i projekata s prenesenim rezultatom prethodne godine, decentraliziranim funkcijama i procjenom ostvarenja prihoda, kako kod proračunskih korisnika tako i kod Istarske županije. Spomenimo, primjerice, prebacivanje djela sredstava za projekt izgradnje Sustav javnog navodnjavanja Červar Porat Bašarinka, kao i povećanje sredstava za de minimis potpore u poljoprivrednom sektoru. Potpore će moći koristiti male mljekare za sufinanciranje troškova sabiranja mlijeka, poljoprivrednici za sufinanciranje uzgoja kastrata Istarskog goveda (Boškarin), za obnavljanje stočnog fonda autohtonih pasmina – Istarska koza i Istarska ovca, uzgajivači pčelari, kao i ekološki proizvođači. Potom, tu je i povećanje uslijed nabave mobilnog digitalnog mamograf s tomosintezom, te povećanje sredstava za naknade za mrtvozorstvo. Specijalna bolnica Martin Horvat Rovinj iz ostvarenog viška iz vlastitih prihoda u visini od 2.231.160,85 kn planira ulaganje u zgrade, kao dio višegodišnjeg projekta obnavljanja i renoviranja zgrada u sklopu bolnice.   

Povećanje je vidljivo i kod troškova osnovnih i srednjih škola, uslijed primjena novog Kolektivnog ugovora i povećanje cijena energenata. Novi kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike je potpisan 6. svibnja 2022. godine. Njime je između ostalog propisano povećanje osnovice plaće za četiri posto, povećanje naknade prijevoza, te povećanje iznosa za sistematske preglede. Plaće se financiraju iz državnog proračuna, a ovim izmjenama i dopunama proračuna se povećavaju sredstva za 5,7 milijuna kuna kod osnovnih i za 4 milijuna kuna kod srednjih škola, odnosno sveukupno za 10,1 milijuna kuna. 

            Jednaka od točaka dnevnog reda bila je Izvješće o radu župana Istarske županije za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. godine, a župan Boris Miletić ukratko se osvrnuo na najznačajnije projekte i programe koji su obilježili proteklu godinu. Prema njegovim riječima, bilo ih je mnogo na svim područjima, od gospodarstva, poljoprivrede, zdravstva i socijalne skrbi, pa do obrazovanja ili kulture. 

            Na aktualnom satu je bilo govora o brojnim temama poput prava žene na izbor i priziva savjesti liječnika; strategiji razvoja gospodarskih zona, koja bi prema najavi trebala biti gotova za šest mjeseci; digitalizaciji; bespravnoj gradnji; izmjenama i dopunama Prostornog plana Istarske županije; nedostatku medicinskih sestara u zdravstvenim ustanovama i prijavljenim projektima na Nacionalni plan oporavka i otpornosti. 

Na konstataciju da je županijski Prostorni plan kočničar razvoja, župan Miletić je kazao da se ne slaže, već smatra da se u Istri i previše gradi te da je došlo vrijeme da se digne ručna s ciljem očuvanja ljepota Istre. Dodao je da je ideja da do iduće sjednice Skupštine pokrene odluka o Izmjenama i dopunama Prostornog plana, a riječ je o važnom dokumentu kojeg treba pomno pripremiti. 

Postavljeno je i pitanje nadležnosti i odgovornosti u slučajevima havarija na moru, poput nedavne nesreće prilikom prevrtanja jedrilice „Canarino Furioso“ na što je odgovorio župan Boris Miletić. 

„Havarije se nažalost događaju, a u ovom konkretnom slučaju najvažnije je da nitko nije stradao. U nekim se medijima špekuliralo i prebacivalo odgovornost na županijski Stožer civilne zaštite, no kod havarija na moru postoje procedure i nadležnosti, a nadležni je državni Centar za traganje i spašavanje na moru. Poziv s jedrilice je upućen upravo prema tom Centru koji je onda obavijestio Lučku kapetaniju Pula. Prebacivati odgovornost na Stožer civilne zaštite IŽ koji nije bio niti informiran o nesreći nije pošteno. Naš Stožer je jedan od najboljih, ako ne i najbolji u RH. Riječ je o ogromnom sustavu koji može u svakom slučaju intervenirati jer ima znanje, stručnost i opremu“, odgovorio je župan Miletić.

 Što se tiče EU projekta KLIK, odnosno uspostave Centra za kompetentno cjeloživotno razvijanje inovativnih znanja i vještina u sektoru ugostiteljstva i turizma Pula na Stoji, izvješteno je o njegovom tijeku. On se provodi putem dva EU projekata, a onaj koji se tiče same izgradnje produžen je do 31. prosinca 2023. godine. Naime, u postupku javne nabave, provedenom prošle godine, sve su pristigle ponude značajno premašile planiranu procijenjenu vrijednost i u proračunu Istarske županije nije bilo planirano dovoljno sredstava, pa se pristupilo optimizaciji projekta i osiguravanju sredstava. Ponovljeni postupak javne nabave pokrenut je prošlog tjedna.