Koliko predaka imaš? Više nego što misliš – i to eksponencijalno više!

Zamisli da možeš složiti obiteljsko stablo unatrag desetak generacija. Na njegovom vrhu – ti. Ispod tebe, dva roditelja. Ispod njih – četiri bake i djedova. Pa osam prabaka i pradjedova. I tako dalje… Svaka generacija unatrag udvostručuje broj tvojih izravnih predaka.

Ali koliko ih točno imaš?

Računica je jednostavna… i pomalo zapanjujuća:

• 2 roditelja

• 4 bake i djeda

• 8 prabaka i pradjedova

• 16 čukundjedova i čukunbaka

• 32 u 5. generaciji unatrag

• 64 u 6.

• 128 u 7.

• 256 u 8.

• 512 u 9.

• 1.024 u 10.

• …

Već nakon 10 generacija unatrag, imaš više od tisuću izravnih predaka. A to je samo otprilike 300 godina u prošlost (računajući oko 30 godina po generaciji).

U 20 generacija? Teoretski bi ih bilo preko milijun.

Pa kako je to moguće? Zar nas nije nekad bilo manje na Zemlji?

Odličan upit! Tu dolazimo do fenomena zvanog pedigre-kolaps (eng. pedigree collapse). Naime, stvarni broj ljudi koji su ikada živjeli manji je od tog eksponencijalnog rasta, jer su se u prošlosti rođaci često ženili međusobno – pogotovo u malim zajednicama. To znači da su neki tvoji preci zapravo zauzimali više „pozicija“ u tvom obiteljskom stablu, jer su povezani s tobom kroz više grana.

Dakle, iako na papiru možeš imati milijune predaka, u stvarnosti se broj malo „presavija“ zbog ukrštanja loza – posebno u izoliranim selima, manjim gradovima ili unutar plemstva.

Što to znači za tebe?

To znači da imaš:

• stotine, pa i tisuće predaka čije gene nosiš

• vjerojatno neke zajedničke pretke s ljudima koje poznaješ (iako ni ne slutiš)

• fascinantnu povijest u svojoj DNK – plemiće, seljake, trgovce, umjetnike, moreplovce...

I najzabavniji zaključak? Svaki čovjek na Zemlji danas genetski je povezan s milijunima drugih. Pa je sasvim moguće da ti i neka slavna povijesna ličnost imate zajedničkog pretka, samo – puno generacija unatrag.

(R.B.)