Hrvatska je nespremna za električna vozila

Uredba o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva (AFIR), koja je na snazi od prošlog tjedna, obvezuje članice EU-a na povećanje broja punionica električnih vozila, posebno na Trans europskoj prometnoj mreži (TEN-T), a pitanje je ima li Hrvatska podesnu infrastrukturu za to.

AFIR obvezuje Hrvatsku da osigura punionice na TEN-T-u u ekvivalentu snage 1,3 kW za svako registrirano potpuno električno vozilo te 0,8 kW snage za svaki plug-in hibrid, a obaveza će biti i svake godine usklađivati kapacitete prema rastu broja registriranih električnih i plug-in hibridnih vozila.

Prometni stručnjak Željko Marušić kaže da električni automobili nove generacije imaju realni doseg 250 do 400 kilometara, upola kraći nego automobili s klasičnim motorima, a to znači da trebaju dvostruko češće ići na punjenje energetskog spremnika. Na autocestama smo izradili punionice za struju svakih pedesetak kilometara, s prosječno dva mjesta za brzo punjenje i dva do tri normalna, što je nedostatno za turizam i vozila u tranzitu.

Naglašava da nije problem napraviti punionice, već osigurati i distribuirati dovoljno električne energije jer struja se može kupiti i uvesti, ali naša mreža nije spremna prihvatiti i distribuirati potrebne količine, a do nekih se lokacija neće isplatiti graditi dalekovode i trafostanice.

Da bi funkcionirale punionice za laka i teška električna vozila duž TEN-T-a će se umjesto gradnje dalekovoda i trafostanica pribjegavati izgradnji malih elektrana, npr. na plin, a to je i opcija za vršno napajanje punionica koje će se primarno napajati preko dalekovoda i trafostanica.

Marušić smatra da će elektrifikacija cestovnog prometa prvenstveno dovesti do premještanja, a ne i do smanjenja globalnog zagađenja.

Izvor: www.novolist.hr