Bujama „petica“ za transparentnost proračuna

03.07.2020.

Institut za javne financije predstavio je u srijedu rezultate šestog ciklusa istraživanja proračunske transparentnosti hrvatskih županija, gradova i općina koje su ove godine ocijenjene sa prosječnom ocjenom 4,1, od mogućih 5. To je nastavak trenda rasta poboljšanja transparentnosti naših JLS-ova koji su prošle godine dobili zaključnu ocjenu Instituta 3,9, a prije šest godina u svom prvom istraživanju Institut im je dodijelio jedva prolaznih 1,8.

Što se gradova tiče, prosječna ocjena ove godine je 4,5  (prošle godine je bilo 4,3), a broj odlikaša narastao je sa prošlogodišnjih 65 na čak 87. Prosječno najtransparentniji gradovi su u Brodsko-posavskoj i Istarskoj (5) te Krapinsko-zagorskoj i Primorsko-goranskoj (4,9) županiji.

Posebnu pohvalu u istraživanju koje su vodile Katarina Ott i Mihaela Brontić i ove je godine dobilo osam gradova – Buzet, Osijek, Pazin, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb, koji su u svim dosadašnjim ciklusima objavili svih pet dokumenata.

Najveći skok u odnosu na prošlogodišnje istraživanje je, pak, napravio Grad Otok, koji je sa prošlogodišnje jedinice skočio na ovogodišnju ocjenu odličan. Tu su i Grad Pag koji je u redove odlikaša skočio sa prošlogodišnje dvojke i Ploče koji su lani bili ocijenjeni sa trojkom. Svi ostali novopečeni odlikaši lani su bili vrlodobri – Biograd na moru, Čabar, Daruvar, Drniš, Đurđevac, Glina, Klanjec, Koprivnica, Krapina, Labin, Makarska, Mursko Središće, Novigrad, Opatija, Pakrac, Sveta Nedelja, Šibenik i Trogir.

Kao primjeri transparentnosti među gradovima s prihodima manjim  od 3.000 stanovnika ističu se, pak, Duga Resa, Oroslavje, Dugo Selo i Zlatar. Ipak, među prvih pedesetak gradova s godišnjim prihodom većim od 5.000 kn po stanovniku, manje od četiri dokumenta objavili su samo Obrovac, Senj i Vrlika. Najmanji gradovi s objavljenih svih pet dokumenata su Klanjec i Cres (do 3.000 stanovnika) te Čabar, Skradin i Pag (do 4.000 stanovnika).

‘Iz godine u godinu sve je očitije da postoje izrazito transparentni gradovi i općine s malim brojem stanovnika i niskim godišnjim prihodima po stanovniku, no da veće i bogatije lokalne jedinice ipak češće objavljuju veći broj proračunskih dokumenata. Također, sve je veći broj lokalnih jedinica koje se polako bude i oponašaju prakse transparentnijih susjeda’, ističe se u analizi.

Inače, proračunsku transparentnost u Institutu ocjenjuju temeljem broja ključnih dokumenata objavljenim na web stranicama jedinica lokalne samouprave, i to – izvještaja o godišnjem izvršenju proračuna za 2018., izvještaja o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2019., prijedlogu proračuna za 2020., izglasanom proračunu za 2020. i proračunskom vodiču za građane za 2020.

‘Premda sama objava proračunskih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, mora se i propisivati i poticati kao inicijativu ka višim razinama transparentnosti, neophodnim za sudjelovanje građana u proračunskom procesu i kontroli prikupljanja i trošenja javnih sredstava. Sve dok proračunska transparentnost ne bude zakonski adekvatno regulirana i dok nadležna ministarstva ne budu provodila primjerene kontrole, građani će uglavnom ovisiti o dobroj volji lokalnih vlasti, koje – kao što se vidi iz dosad postignutih poboljšanja – uistinu ima u sve većem broju lokalnih jedinica’, ističu iz Instituta.

„Proračunska transparentnost i inače neophodni preduvjet za kvalitetno upravljanje javnim sredstvima, no u doba krize izazvane koronavirusom (a u Zagrebu i okolici i potresom) koja će neminovno utjecati na brojna odstupanja od uobičajenih proračunskih prihoda i rashoda, postaje još i značajnijom. Izvanredne okolnosti u kojima se – gotovo preko noći – donose vrlo krupne odluke ne smiju biti opravdanje za nedovoljnu transparentnost, jer će dugoročno utjecati na efikasnost i pravednost, na ekonomske, društvene i političke okolnosti, a time i na blagostanje svih građana. Kako će se doći do dodatnih sredstava, kako će se i u koje svrhe utrošiti, tko će od njih imati koristi, a tko će snositi troškove – sve su to pitanja na koja će se moći odgovoriti samo uz transparentan pristup proračunskim informacijama.“ , naglasila je voditeljica istraživanja Katarina Ott.

(Izvor: portal gradonacelnik.hr)